Te je srijede Sarajevo postalo centar svijeta. Na tribinama stadiona Koševo skupilo se više od 50 tisuća gledatelja, u defileu je bilo 1300 sportaša iz 49 zemalja, prijenos otvaranja gledalo je više od dvije milijarde ljudi.
A nakon što je baklja prošla preko dvije tisuće kilometara po cijeloj Jugoslaviji, kroz ruke 1600 nosača, ključni čin svakog otvaranja, paljenje olimpijskog plamena, pripao je tada dvadesetogodišnjoj klizačici iz Zagreba Sandi Dubravčić koja se za Direkt baš u Sarajevu prisjetila trenutka. "Puno novinara me pita 'jesi imala tremu? Ja kažem 'ne. To je bilo ushićenje, predivni događaj koji će mi vječno ostati zapamćen u glavi. Vrlo teško ga je riječima opisati", rekla nam je Sanda Dubravčić Šimunjak.
Teško je opisati i entuzijazam koji je zahvatio Sarajlije, ne samo tih dana nego i godinama prije - čim je izglasano domaćinstvo, grad je postao veliko gradilište na kojem su radili svi, i to besplatno. "Sjećam se da su apsolutno svi bili involvirani, jednostavno su davali sebe, od građana Sarajeva, pa do nas sportaša. Mislim da su to bile jedne od najtoplijih i zadnjih stvarno ljudskih Olimpijskih igara", kaže Dubravčić.
Za otvaranje Igara sve je bilo savršeno spremno, jedino je falio snijeg, ali i on je čudesno pao baš večer prije, pa su gimnazijalci ručno čistili objekte i grad dok sve nije bilo tip top. Koji dan kasnije, osvojena je i prva jugoslavenska zimska olimpijska medalja, Jure Franko došao je do srebra u veleslalomu. I on je danas ponovno u Sarajevu, dobro pamti slogan 'volimo Jureka više od bureka'. "Svi se za velikom radošću sjećaju i tog slogana i te pobjede, i tog perioda", kaže Franko.
Možda se manje sjećaju da su to bile prve igre bez bojkota Amerikanaca ili Sovjeta, prve igre koje su završile u financijskom plusu. Ali baš svi se sjećaju - Vučka. Maskota Igara, kojem je glas u spotovima dao Zdravko Čolić, nije imao konkurencije. Ostao je fenomen u svijetu maskota, kako za Direkt kaže njegov ponosni autor, slovenski akademski slikar Jože Trobec.
"Vjerojatno niti jedna maskota bilo kojeg sportskog događaja nije preživjela niti godinu, kamoli 40 godina. Da neka likovna kreacija, grafičko rješenje, piktogram, logotip, izdrži u likovnom, da ne govorim sadržajnom smislu, 40 godina, onda mora postojati nešto u toj kreaciji", kaže Trobec.
Vuku vragolastog, ali i pitomog pogleda svrha je, kaže, bila i da se ljudi sprijatelje sa životinjama, baš zbog Vučka djeca vuka više nisu doživljavala kao krvoločnu zvijer. I dan danas nema suvenirnice u Sarajevu u kojoj Vučko nije u prvom planu. A njegov autor priča i kako ga je nedavno jedna organizacija iz Sarajeva molila da iskoriste Vučka za neku promociju. "Poanta priče je da mi je čovjek na kraju napisao u mejlu - znate, jedina stvar oko koje se u Bosni svi slažemo, to je Vučko", ispričao nam je Trobec.
I doista se čini tako, jer Sarajevo je samo osam godina nakon Igara zahvatio rat, grad je izdržao najdužu opsadu od Drugog svjetskog rata, a svi izgrađeni objekti prepušteni su propadanju, i više podsjećaju na rat. "Ono što mi je žao jest što bob staza nije uspjela na neki način ostati dugoročni projekt, jer je zaista naša bob staza specifična po tome što silazi u sam grad", kaže danas Jasmin Mehić, direktor ZOI '84.
Puno je toga oko Igara u Sarajevu bilo je i ostalo specifično i, nažalost, vjerojatno neponovljivo.
