Sve se lijepo vidi u zagrebačkoj kanalizaciji, koja pokazuje da je potrošnja kokaina u kratkom razdoblju porasla za 400 posto. I to nije samo hrvatski problem. Ugledni britanski The Economist za to ima radikalno rješenje - legalizirajte kokain, poručuju Joeu Bidenu.
To bi oslabilo narko kartele, porazilo bande, a legalni kokain bio mi manje opasan od onog što se prodaje na ulici. Lijepo bi ga oporezivali, kao viski i duhan, a novac koji bi od legalnog kokaina zaradili mogli bi potrošiti na istraživanje o tome zašto taj narkotik izaziva toliku ovisnost.
Prohibicija ne radi danas, kao što nije ni u doba Al Caponea…
Vječna je inspiracija za glazbu i filmove. Volio ga je i Johnny Depp i u stvarnom životu. I Robert Downey Junior. I Whitney Houston i Kate Moss. Ali najviše od svih - Maradona.
A vole ga i Hrvati, posebno u Zagrebu koji je 11. u Europi po korištenju. Dnevno se potroši 422 grama bijelog praha. Iako je i štetan i skup. A o kokainu, posebno njegovoj legalizaciji, svatko ima izraženo mišljenje.
Kriminalist Dubravko Klarić ne smatra da bi se kokain trebao legalizirati, a predsjednica Humanitarne organizacije "Zajednica Susret" Bernardica Juretić kaže: "Ja ću reći da je za mene to jako stupidna i glupa ideja."
S druge strane, toksikolog Fabian Pitter Steinmetz kaže: "Ja sam za legalizaciju kokaina. Naravno, to ne znači da se treba prodavati u supermarketima..."
Temu o legalizaciji pokrenuo je ugledni The Economist, koji piše da je došlo vrijeme za legalizaciju.
"Ne mislim da bi se time išta dobilo, osim šire konzumacije", kaže Juretić.
No zagovaratelji ideje tvrde da bi to bio samo kratkoročni efekt. A nakon legalizacije, bilo bi i lakše kontrolirati sastav. Kad bi ljudi znali koliko je neka droga jaka, lakše bi izbjegli predoziranje.
"Riječ je o umanjivanju štete. Ljudi svakako koriste droge. A ovako imaju dobru kvalitetu, mogu biti educirani i može im se pružiti pomoć ako je potrebna. To je djelotvornije nego sadašnja situacija", govori Pitter Steinmetz.
S tim se ne slaže psihijatar Ivan Ćelić koji tvrdi da se time ne bi dobilo ništa. Crno tržište, objašnjava, ne bi nestalo.
"Dvije trećine ukupnih kaznenih djela, ako gledamo na razini SAD-a, vezano za psihoaktivne tvari, još uvijek otpada na marihuanu", kaže psihijatar.
Koja je legalizirana u 19 saveznih država. Ipak, možemo se sjetiti da je u 18. stoljeću i kava bila zabranjena - podsjeća toksikolog i aktivist.
"I danas ne postoji crno tržište za kavu. Jer je kava zakonski regulirana posljednjih 200 godina. SAD su imale i prohibiciju alkohola. Sada, uvjeren sam, većina alkohola na tržištu se legalno proizvodi i prodaje. Prema nedavnim podacima, Kanda je legalizirala marihuanu i unutar nekoliko godina 70 posto tržišta je bilo legalno", smatra Pitter Steinmetz.
"Ako gledate krijumčarenje cigareta, krijumčarenje duhana, to vam je najbolje za usporedbu reći. Jeftinija je ona varijanta gdje se ne plaćaju porezi i dadžbine", govori Klarić.
Svi se slažu u jednom - dosadašnja taktika nije dala dobre rezultate. Takozvani rat protiv droge proglasio je američki predsjednik Richard Nixon prije 50 godina.
"Konzumacija droge je najveći neprijatelj javnosti u SAD-u. Kako bi se taj neprijatelj porazio, potrebno je pokrenuti novu, sveobuhvatno ofenzivu", kazao je predsjednik tada.
Procjenjuje se da je Amerika od tada godišnje potrošila 51 milijardu dolara na to da zaustavi narko kartele u Meksiku i Južnoj Americi, dilere na domaćem tlu.
"Prohibicija ne umanjuje korištenje kokaina i stvara toliko nasilja", kaže Pitter Steinmetz.
"Budimo jednostavni u toj priči. Rat protiv droge nikada nećemo dobiti. Dobit ćemo pojedine bitke i krijumčari i ilegalni proizvođači će uvijek biti korak ispred nas", govori Klarić.
Kokain se plaća krvlju. Narko karteli u Kolumbiji, Boliviji, Peruu ubijaju, brži su od policije i jači od vlasti, a bijeli prah isporučuju preko 20 milijuna ljudi u svijetu. Prohibicija ne funkcionira, poručuje Economist.