Nakon NBA-a oni imaju najjaču ligu. Kriket prati više od dvije ipol milijarde ljudi, a u tu statistiku ubraja se tek pokoji Hrvat. Zato u Ludbregu imaju plan. Kriket klub, jer ovdje osim osam tisuća Ludbrežana, sada živi i stotinjak Indijaca.
"Ako odete u bilo koju ulicu u Indiji, naći ćete nekoga da igra. Znam da je u Hrvatskoj najveći sport nogomet. Ali super je što se ljudi zanimaju za ovaj novi sport", kaže Parkash Naek, Indijac u Ludbregu.
O nogometu znamo sve, o kriketu gotovo ništa. Osim što morate znati udariti lopticu, važna je i vještina zbunjivanja protivnika.
"Mi to u kriketu zovemo provociranje. Zapravo tu su dva tima, to je borba. Bilo da su žene ili muškarci, ulazite u borbeno, natjecateljsko stanje. Želite pokazati svoju nadmoć. I koristite se raznim psihološkim alatima kako biste razljutili suparnika", tvrdi Dhananjay Singh, trener kriketa.
Naš trener je Dhananjay, koji nam je pokušao objasniti komplicirana pravila. Jer vjerujte, i mi smo na početku bili zbunjeni.
U kriketu se dijelite u dva tima, po jedanaest igrača u svakome. Kriket se igra dva sata, a može se igrati i pet dana. Ovdje nema poena, nema golova, ostvarujete trčanja. U igri su suci, koji paze da je lopta cijelo vrijeme u terenu, bacač lopte, udarači i svi ostali koji hvataju loptu.
Morate čuvati svoje stupove, i zato je iza vas hvatač. Ako udarač opali u out, automatski ispada iz igre. Cilj je izbaciti što više igrača, i postići što više trčanja. Dhananay je u Hrvatsku došao prije pet godina, zbog posla, a sada, u državi nogometa, želi popularizirati svoj nacionalni sport.
"U zemlji kao što je Indija, gdje je kriket najpopularniji sport - njihovi igrači zarađuju jednaku svotu novca kao što zarađuje Luka Modrić", kaže Singh.
Što je nama Modrić njima je Sachin Tendulkar. A da smo u Indiji - ovdje bi bile drvene palice, kacige, štitnici i travnati teren. A uskoro će tako i biti. Jer grad Ludbreg svojim Indijcima radi teren.
"Primijetili smo da se u slobodno vrijeme druže, da pokušavaju igrati kriket a nemaju gdje, pa smo im odlučili napraviti teren", kaže gradonačelnik Ludbrega, Dubravko Bilić koji otkriva i hoće li biti osnovan kriket klub:
"Pa ja se nadam, oni su to ozbiljno shvatili, iako su naši sugrađani mislili da je to šala."
A oni se ne šale. Rade i treniraju kada stignu.
"Završio sam školu, dobio diplomu kao inženjer elektrotehnike. I kompanija koja ovdje radi došla je u školu tražiti radnike. Igrao sam kriket u Indiji svaki dan. I dvije stvari nam ovdje nedostaju. Obitelj i kriket", kaže Banty Kumaray, Indijac u Ludbregu.
Dhananjay misli da, jednom kada kriket postane Olimpijski sport, i Hrvatska može imati svoj tim. I nije, da nemamo predispoziciju za ovaj sport - kriket su Hrvati igrali prije Indijaca. I to na Visu. Sad je malo jasnije - zašto nama tako dobro ide.