Još jedan obrat. Nakon svjetske ekonomske panike Donald Trump se predomislio. Pauzirao je recipročne carine na 90 dana, ali ne i za Kinu. Za najveće 'zlostavljače', kako ih naziva, najavio je podizanje carine na čak 125 posto i one stupaju na snagu odmah.
Koliko je to sve što se događa dobro ili loše analizirao je poduzetnik Hrvoje Prpić koji je bio gost Mojmire Pastorčić u RTL Direktu.
Kako tumačite ponovno novi obrat? Trump je, evo, na 90 dana pauzirao carine
Nije baš potpuno pauzirao. On je ostavio carine 10 posto i podignuo carine Kini s 104 na 125.
Nije ostvario onu grozotu koju je najavljivao
Da, nije ostvario ono što je najavljivao. Burze su porasle djelomično, na S&P 500 koji možemo reći da neko mjerilo američkih burzi, s nekadašnjih 6.100 pao je na 4.900. sad se popeo na 5.300. Imamo jedan nagli pad, pa sada nekako optimizam natrag. A sad pitanje je koliko će to trajati, jer po meni to nije uopće završeno. To smo samo dobili nekakav hint da će možda biti bolje, ali gdje će to ići stvarno ne znam.
U ovoj situaciji bi li se moglo reći da je ovo trenutak kada se isplati ulagati u dionice ili ne?
Ja sam inače osoba koja je sklona riziku i u ovom trenutku ne bih riskirao. Netko tko će riskirati i tko je skloniji riziku vjerojatno može sada zaraditi.
Biste li se usudili uopće tumačiti ovaj Trumpov potez i ovaj njegov obrat? Je li mislite da je to planirao, da je popustio pod nečijim pritiskom ili je nemoguće zapravo kod njega reći ne?
Nemoguće je to reći. Mislim, to su odluke koje se donose toliko brzo kod njega, a ustvari ne bi se smjele tako donositi. Iza toga mora stajati ekonomska procjena, tim kojem treba dati barem pet, deset dana najmanje, ako ne i mjesec dva, da bi se takve neke odluke mogle donijeti. On ih donosi doslovce u roku od nekoliko sati.
Danas kaže 'budite kul, sve je u redu'. Kako je poslovati u ovom trenutku, ujutro misli da ima carinu od ovoliko posto, navečer potpuna promjena. Je li moguće biti kul netko tko se bavi biznisom?
Zamislite ljude koji su kupili u Americi robu i koja dolazi iz Kine. Ako imaju 450 milijardi godišnje prometa, u jednom danu je to milijarda i nešto. Ako roba putuje dva mjeseca govorimo o nekih 70-80 milijardi dolara robe koja putuje i koja kada stigne će imati 120 posto carinu koju vjerojatno nećete moći prodati. Osim toga, treba platiti u carinu. Ako ste platili robu 30 tisuća dolara, trebate sada imati još dodatnih 36 tisuća dolara za platiti. To većina biznisa neće imati, što znači da će vjerojatno skladišta carinska biti prepuna, da će se sva ta roba koja stiže iz Kine zaštopati na carinama i da će biti kaosa u sljedećih tko zna koliko dugo.
Na primjeru iPhonea, kad bi se proizvodio u Americi, mogao bi koštati ne tisuću dolara, nego tri i pol tisuće dolara. To onda znači da bi u Europi koštao još više
Ma teško uopće procijeniti koliko bi on koštao. Te procjene traju od dvije do deset tisuća. Pitanje je, je li uopće moguće proizvoditi, pogotovo u nekom kratkom roku. Pitanje je da li Amerikanci imaju dovoljno stručne radne snage da ga proizvedu. Apsolutno nemaju tvornica koje se trebaju uspostaviti. I sad, je li moguće uopće proizvoditi iPhone u Americi? Vjerojatno ne. iPhone se još proizvodi u Brazilu. Lakše će biti povećati proizvodne kapacitete u Brazilu nego stvoriti tvornice u Americi.
Velika je rasprava sada kada je uveo ogromne carine u Kini da će se proizvodnja vratiti u Ameriku. Je li to uopće moguće?
Pitanje je da li je to uopće korisno za Ameriku. Da li Amerika stvarno želi šivati majice Nikea. Jedan je dobar stand up komičar, Amerikanac, rekao "Ja želim nositi Nike, ne želim ga šivati". E, sad je to pitanje kod Amerikanaca, što oni to stvarno žele. Da li on stvarno želi raditi poslove koji su slabo plaćeni ili žele baviti se umjetnom inteligencijom ili digitalnim nekakvim uslugama koje su daleko skuplje plaćene i bolje plaćene nego što je to proizvodnja.
Jedna od stvari koje Trumpa kaže 'želim zaštititi domaću proizvodnju, da tvornice budu u Americi, da radnicima rastu plaće'. To nije nužno ishod onoga što će se dogoditi ili?
Moramo znati da Amerika ima 27 bilijuna dolara BDP, a 2,5 bilijuna dolara je ustvari proizvodnja proizvoda, ostalo se radi o uslugama. Ja ne znam na što sad on koncentrira na tih 2,5 bilijuna, a 3,2 bilijuna je uvoz proizvoda. E sad, da li se on stvarno koncentrira na tih 10 posto ukupnog BDP-a Amerike i zašto toliko stvara oko toga probleme, kad ustvari stvara probleme na cijelom tržištu.
Zanimljivo je što smo sad prvi put vidjeli da postoje određena neslaganja između njega i Elona Muska koji je govorio da ne uvodi carine. On je zapravo za slobodnu trgovinu između Europe i Amerike
Da, Musk je izgubio veliku količinu novaca. Mislim da je oko 150 milijardi dolara izgubio. U ovom trenutku je u sukobu s Navarrom, glavnim ekonomskim stručnjakom Trumpa kojeg je Trumpov zet pronašao na Amazon Book-u da je napisao knjigu o Kini u kojoj je citirao samog sebe pod drugim imenom. I ta osoba mu vodi ekonomiju. On je taj koji je osmislio carine. Elon Musk se apsolutno ne slaže s njim i došlo je do velikog sukoba između Elona Muska i Navarra na X-u. Očito Elon Musk ne podnosi tog Navarra i ne sviđa mu se taj stil uvođenja carina.
Bi li bilo dobro da su carine nula između Europe i Amerike?
Do transatlantskog sporazuma trebalo je doći 2013. godine, a odbačen je 2016. Tamo je računato da su carine nula i koliko bi koja država zaradila. Amerika je trebala zaraditi 90 milijardi, a Europa 120 milijardi dolara kada bi carine pale na nulu. Svaki put kad imamo slobodno tržište, to je win-win situacija. Kada imamo zatvaranje tržišta, to je ustvari win-lose situacija. Možemo reći da netko možda dobiva, ali uglavnom nema dodatne vrijednosti.
Ono što ljude najviše zanima je kako će na njih to utjecati. U kojem smislu bi Hrvatska mogla najviše osjetiti ovo Trumpovo 'hoću - neću velike carine, ne velike carine'
Najveća opasnost je od recesije. Ekonomisti prognoziraju recesiju u Americi s 90 posto mogućnošću. Ako dođe do recesije i ako se ona produži, ona će se sigurno odraziti na Europu, pa i na Hrvatsku. Mi se sjećamo 2007. krize u Americi, a naša je trajala od 2009. do 2014. Dakle, mi smo se zbog te jedne krize vukli pet godina. Nismo imali nikakav nikakav rast i pet godina bez rasta može biti jako puno. Ako imamo dva posto godišnje, to znači da smo izgubili 10 posto trajno.
Je li gora recesija ili inflacija, to je pravo pitanje
To je isto točno. Amerikanci će imati inflaciju definitivno s carinama. Ne može se to spriječiti. Ako imaju 10 posto carine, cijena će porasti 10 posto. Ako dodamo još kineskih tih 400 milijardi dolara proizvoda koji će se dobro preliti na nešto drugo, ali sigurno da će biti sigurna inflacija od barem 5 do 10 posto ukupno na proizvode koje kad jednom krene, znamo svi da ju je teško zaustaviti jer jednostavno ona ima svoj momentum i trebat će zaustaviti. Pitanje je kako će FED reagirati na to. Ako FED digne kamate, može se desiti da ljudi neće moći plaćati svoje hipoteke pa ćemo onda imati nastavak tog jednog kolapsa. To je najveći strah, a ne sad što je burza otišla dolje za 10-20 posto. To je manje bitno. Ona je kao neki barometar što se može dogoditi. Ljudi bježe s burze jer se boje da će doći do problema.
