Danas je taj najdepresivniji dan u godini, taj ponedjeljak kad shvatimo koliko smo previše potrošili za Božić, da nismo krenuli u teretanu, da i dalje jedemo kolače.
Ali nije problem samo ponedjeljak i svim ostalim danima, sve više ljudi ima problema s depresijom, tjeskobom i samima sobom. Znamo da Hrvati više nego ikad idu psiholozima i psihijatrima, ali više nego ikad pomoć traže i na druge načine.
Kupuju "selfhelp" knjige, slušaju podcaste o tome kako živjeti s depresijom, pronalaze stručnjake i gurue koji bi im mogli pomoći. Razgovarali smo s autoricom dva bestselera koja kaže da je mnogima pomogla, ali i s autorom jedne knjige koja sve to zove Industrijom sreće
"7 navika uspješnih ljudi", "12 pravila za život, moć samopouzdanja", "20 koraka prema naprijed", "ako se manje mučiti u svakodnevnom životu" - ovi i slični naslovi itekako su traženi, a sve je krenulo s koronom.
"Knjige za samopomoć iznimno su popularne u Hrvatskoj, iznenadili biste se. Odstupamo od svjetskog trenda u tom pogledu. Hrvati barem za sada više traže različite priručnike za unaprjeđenje života nego što čitaju klasičnu beletristiku", priča Igor Ćepić, zaposlenik u knjižari.
Toliko su bili traženi u ovoj knjižari da je nekih naslova ponestalo u prvim mjesecima pandemije.
Za 23 posto porasla je kupnja priručnika za samopomoć. Jako su tražene i knjige Ivane Plechinger.
"Vidjet ćete kako ja progovaram o svemu tome. To su alati koji vam mogu pomoći svakodnevno, možete ih primjenjivati dnevno da vam bude lakše, da budete sretniji", rekla je Ivana Plechinger, autorica knjige "Da sam barem ovo znala ranije".
Dosad je napisala dva bestsellera o samopomoći. Ne piše o pravilima za život - piše o vlastitim iskustvima, teškim životnim situacijama i kako ih je rješavala.
"Otkako su mi obje knjige izašle stalno primam mailove ljudi koji mi kažu da im pomaže to što radim. Ja mislim da to nije nešto što dolazi od mene, to su stvari koje sam učila tolike godine i dolaze kroz mene. I sretna sam da to prenesem. Ne mislim da sam u toj cijeloj priči bitna ja, ali drago mi je da pomognem", objasnila je.
Potraga za sretnim životom kao da je eksplodirala upravo zbog stresa i problema s kojima se svakodnevno susrećemo.
Uvijek smo usmjereni, uvijek nečemu težimo. Kako preživjeti dan, kako se nositi sa stresom, napornim roditeljima, kako funkcionirati u zapetljanim odnosima, kako biti sretan, kako unaprijediti sebe i štošta drugo.
Prve knjige o samopomoći pojavile su se još u 19. stoljeću. Jedna od pionira je hit iz 1936. Kako steći prijatelje i naklonost ljudi, prodana je u 30 milijuna primjeraka.
Self help nije novost, ali zbog interneta smo dobili poplavu stručnjaka i self help gurua - smatra Velimir Grgić koji je napisao malo drukčiju knjigu.
"Self helpom se bavi svatko tko hoće zaraditi novce na brzi način. Nikad nije bilo lakše biti muljator. Imaš malo karizme, nekakvu beskrupuloznost i zato privlači toliku količinu narcisoidnih sociopata kada gledamo problematične slučajeve, problematične, kroz povijest. Naravno, u isto vrijeme za pažnju se tu bore i pravi psiholozi, ljudi koji znaju što pričaju. Naravno kada je u pitanju toliki novac to će privući šarlatane", priča Velimir Grgić, autor knjige "Industrija sreće".
Malo je tu stručnosti, puno više želje za zaradom, kaže Grgić. Kako si pomoći smo slušali kod Opre, kod dr. Philla, ali sada slušamo na YouTubeu, u raznim podcastima, postoje i online self help savjetovališta. Industrija je to koja je prošle godine zaradila 42 milijarde dolara.
U moru uputa, teško se snaći.
"Ti kad prošetaš i vidiš izloge zapljusne te - kako ovo, kako ono, kako spriječiti, kako pomoći. Ljudi očajnički traže savjete. Bilo s papira, bilo na internetu, kroz Instagram storije gdje imaju osjećaj da im se može pomoći u par minuta. Nije jednostavno u životu dovoljno proći kroz 5 pravila svako jutro. Treba puno više", dodao je Velimir.
"Malo je ljudi koji su svjesni da im pomoć treba, a ovakva literatura pomaže da se odškrinu vrata da mogu potražiti konkretnu pomoć Mislim da je to nešto vrijedno i da okreće ljude da se osjećaju bolje", rekla je Ivana
Ako Hrvati više čitaju self help nego beletristiku: očito sve više ljudi shvaća da im pomoć treba i da u tome nema ništa loše. Pitanje je samo čiji savjet poslušati.
