Uz sunce, lijepo vrijeme i besplatnu vožnja, Žičara Sljeme ovaj je vikend srušila sve rekorde. Baš kao u pjesmi, svi su htjeli na "Sleme". Gotovo 25 tisuća ljudi ukrcalo se u gondole, a čekanje nije bio problem.
"Isplati se, radi djece sve", priznala nam je Zagrepčanka Kristina koja je došla s obitelji. A da se ukrca u gondolu cijeli je život čekao Luka koji je jedva dočekao priliku za sanjkanje i grudanje.
Dan kasnije je potpuno drukčija slika. Karte više nisu besplatne, a još je i ponedjeljak. Nakon rekordnog vikenda tijekom kojeg je žičarom prošlo pet puta više ljudi nego inače, stvari su se danas vratile u normalu. Ljudi više nema, gondole su poluprazne. Cijene karata ljudima su očito preskupe.
A i te karte od 9 eura za Zagrepčane, odnosno 16 za sve ostale, i dalje su debelo prejeftine da bi žičara poslovala pozitivno. Štoviše, cijelu godinu, gotovo svaki vikend, trebala bi biti gužva kao ovaj besplatni da žičara bude na nuli.
"Prodali smo oko 206 tisuća karata, međutim prema određenim analizama kako bi smo bili na nuli, kako bi bili financijski isplativi, trebali bi 4-5 puta više karata prodati", govori nam glasnogovornik ZET-a Domagoj Zeba. A na pitanje je li to ostvarivo kratko kaže - teško.
A kako smo sagradili žičaru koja je toliko neisplativa? Pa jednostavno, bivšem gradonačelniku "snilo" se da na zagrebačkoj gori, koja nije dovoljno visoka da bude veliko skijalište, sagradi najskuplju žičaru na svijetu. Pod sumnjivim okolnostima potrošeno je preko 100 milijuna eura i sada imamo megalomansko zdanje koje ćemo otplaćivati još najmanje jedno desetljeće.
"Nek crknu od ljubomore, nek se kupaju u svojoj mržnji, evo ja im poručujem to", govorio je prije četiri godine sada već pokojni gradonačelnik Milan Bandić.
No umjesto kupanja u mržnji, žičara se utapa u minusima. Kako privući ljude i poboljšati brojke pitanje je od životnog značaja za gradski proračun. Neće biti lako, ali se treba ugledati u susjede. Austrija i Slovenija goste ne privlače isključivo snijegom već i bogatim popratim sadržajem. Od adrenalinskih i tematskih parkova do biciklističkih utrka i downhill staza pa čak i bogatog kulturnog programa. Sve to u ovome trenutku Sljemenu nedostaje.
Ozbiljne planinske destinacije ne žive isključivo od zimskog turizma, sezona ima četiri godišnja doba. Austrija, bez mora, prošle je godine imala 80 milijuna noćenja ljeti, Hrvatske, s jadranskom obalom, cijele sezone tek malo više, 100 milijuna. Planine su kod susjeda pune sadržaja, kod nas se uglavnom svode na snijeg, kuhano vino i kobasice.
"Samo ugostiteljski sadržaji, nema ništa drugo. Žao mi je što se više ne koristi spuštanje downhill s biciklima, to bi bilo odlično i to je vani veliki biznis preko ljeta", objašnjava nam Marijan iz Zagreba.
Već je bilo planova da se Sljeme oživi, ali nikad nisu realizirani. "Firma koja radi dječje adrenalinske parkove htjela je postaviti jedan mali park, ali i na prvoj stepenici to onda zapne sve", objašnjava ugostitelj Darko Sobota.
To bi se ubuduće moglo promijeniti. Nitko se ne zalaže za betonizaciju ni devastaciju parka prirode, puno toga se može napraviti bez velike gradnje ili sječe šuma. U tom će smjeru i ići novi projekti, najavljuju u gradu.
"Biciklizam, možda neki zip lineovi, razne stvari. Tu je naš Vidikovac, sad je puno oživio Sljeme. Tako da, bit će nešto, bit će interesantno i mi ćemo sigurno u dogledno vrijeme napraviti dobre pomake" obećava voditelj skijališta Sljeme Gordan Previšić.
Bez pametnih projekata žičara će ostati rupa bez dna, a Sljeme zapušteno i pomalo napušteno koje gužve vidi samo uz besplatan prijevoz.
