"Zahvaljujem predsjedniku Republike i vrhovnom zapovjedniku oružanih snaga na prigodnim riječima", čulo se na Pantovčaku prije nekoliko tjedana pri jednoj od dodjela odlikovanja. Prigodne riječi. To su u posljednje vrijeme gotovo jedine riječi koje smo mogli čuti od aktualnog predsjednika.
Protokoli, crveni tepisi ovdje i ondje, polaganje vijenaca. I malo obilaska manifestacija raznih, recimo sajma za Martinje. Kuša kobasicu, malo se druži s razdraganim građanima, pred mikrofonima se nađe samo nehotice. I tako već tjednima.
Predsjednik Republike je nedostupan. I to ne zbog ogromnog klizišta koje se nalazi ispred njegovog ureda, jer ima i drugi izlaz s gornje strane. Jednostavno ga pred mikrofonima više nema onoliko koliko ga je prije znalo biti na dnevnoj bazi. I građani to primjećuju, pogotovo oni na Britancu, predsjedniku najbližoj tržnici.
"Pripreme pred izbore, ne", smatra Bojan, koji nema ništa protiv da predsjednik sada šuti. "Jedva čekam da se pojavi, jer ga volim slušati", kaže pak Željka, uz priznanje da joj malo nedostaje. "Pošto su sad izbori, možda šuti da se malo manje zamjeri drugim ljudima", misli Ivo. Za analitičare, šutnja jednog od inače najglasnijih na političkoj sceni za stručnjake ne može ne biti strategija.
Aktivan na terenu
"Ne možemo reći da je medijski aktivan u zadnjih mjesec dana, ali itekako je aktivan u nekim skupinama za koje on smatra da su mu potrebne da mu donesu glasove. Aktivan je po terenu, obilazi glasačke baze i to mu sigurno ide u korist", kaže komunikacijski stručnjak Petar Tanta.
"Čini mi se da je u ovom trenutku ovakva kampanja puno bolje pogođena od one koju je imao na parlamentarnim izborima kad smo skoro svaki dan imali nekakav stand up nastup i kad je bilo pitanje koga će više izvrijeđati", mišljenja je Jasmin Klarić, politički komentator Telegrama.
Niste sigurno zaboravili "rijeke pravde", i pokušaj odlaska s funkcije za koju se sad ponovno natječe. "Ja ću na kraju biti hrvatski premijer i bit ću mandatar", "Plenković je gotov. Dakle, on ide u Brisel, ne znam, naplaćivat ulaz u WC", "Neću još dugo bit predsjednik, bit ću premijer", tako je gotovo svakodnevno poručivao uoči parlamentarnih izbora. Na kraju, premijer ipak biti neće.
Jesu li građani uopće zapamtili i zamjerili želju da jedno brdo zamijeni drugim? "Mi ne znamo što bi se dogodilo da on nije to napravio. Bi li SDP potpuno potonuo, to su sad nekakva naklapanja u koja ja ne mogu ulaziti. Ali, zapravo on mudro gradi svoju kampanju jer nisu isti izbori", kaže Tanta, dok Klarić ističe da ti "možeš njemu sugerirati što god hoćeš, ali ako si on ne posloži u glavi da je to to, neće se držati te sugestije. Tako da pretpostavljam da je Milanović zaključio da mu je puno pametnije da bude suzdržaniji, zasad".
Samo na sloganu "predsjednika za predsjednika" sigurno neće sve ostati. Kad za dva tjedna krene službena kampanja, možemo očekivati i povratak predsjednika s karakterom. "Definitivno mora izaći, mora se predstaviti. Ja se veselim jer je za našu demokraciju dobro da postoji sučeljavanje kandidata i njihovih mišljenja", kaže Tanta, dok Klarić zaključuje kako Milanović "valjda zna da ako vidi grozd mikrofona ispred sebe da se često ne može suzdržati, a to mu ne ide u prilog uvijek. Ne znam, bit će tu i sučeljavanja, pretpostavljam da ih neće pokušati izbjeći, to svakako ne bi bilo dobro".
Iako ovoga puta nije izazivač, nego brani titulu, teško da će do kraja ostati suzdržan. Ipak mu to nije u karakteru.
