Zašto uopće idemo u Sloveniju u shoping, odnosno zašto su nam cijene veće nego kod susjeda tema je za Direktovu gošću Marušku Vizek s Ekonomskog instituta.
Zašto su hrvatski proizvodi jeftiniji u Sloveniji?
Tu postoji cijeli koloplet razloga počevši od više stope PDV-a pa do visokih troškova poslovanja u našoj zemlji, pa i do činjenice da naši trgovci u želji da plasiraju svoje proizvode na slovensko tržište vrlo vjerojatno nude svoju robu po diskontnijim cijenama nego što to zapravo rade u RH.
Nije povoljnije samo u Brežicama. Vi ste se uvjerili, živjeli ste u Bostonu u Americi godinu dana da su i tamo cijene hrane jeftinije
Kad sam otišla cijene hrane i ugostiteljskih usluga bile su mi po mom osjećaju još uvijek skuplje, ali nakon godinu dana života tamo i po povratku u Hrvatsku hrvatske cijene hrane su dosegle one bostonske.
Nije samo da nam se čini da je skupo, to potvrđuju sve statistike. Jedan od uzroka visokih cijena kod nas je nedostatak tržišne utakmice?
Jedan od uzroka definitivno jest nedostatak tržišne utakmice koje se najviše očituje u tome što u Hrvatskoj nedostaje pravih diskontnih maloprodajnih lanaca. Razlog zašto je to tako je najbolje objasnio gospodin Fižulić u jednom svom tekstu koji zapravo objašnjava cijelu genezu iz '90-ih godina kako se to zapravo dogodilo i zašto se dogodilo. I ja doista mislim da ta njegova teza ima jako puno smisla, a ona zapravo kreće od tadašnjeg poslovanja Konzuma, tadašnjeg rada Agencije za tržišno natjecanje i mi taj problem zapravo od 90-ih godina vučemo do danas.
Ima li bojkot trgovina smisla i može li on imati ikakve efekte?
Mislim da je bojkot trgovina izrazito važan prije svega kako bi svi mi kao potrošači osvijestili koliko smo mi važni za hrvatsko tržište. Naime, svaki pojedinačni potrošač, dakle svatko od nas, ima vrlo usitnjenu moć da bilo što promijeni. Međutim, okrupnjavanjem naše moći koja je vrlo defragmentirana mi možemo poslati vrlo snažnu poruku i prvi put možda početi na jedan kvalitetniji, institucionalizirani način tražiti svoja prava. Mislim da neće doći do nikakvog značajnijeg, uopće da neće doći do smanjenja cijena zbog toga, ali mislim da je poruka već poslana i da zapravo i naši nosioci javnih politika se itekako imaju oko čega zabrinuti jer doista mislim da će ovo biti tema koja neće nestati. Hrvatska će i u sljedećim godinama zbog vrlo specifične ekonomske situacije imati povišenu stopu inflacije. Skupoća života u Hrvatskoj će biti pitanje na kojima će se vrlo vjerojatno dobivati ili gubiti sljedeći parlamentarni izbori.
Vidjeli smo da se to dogodilo upravo sad u Americi. Trump je, svi se slažu, dobio izbore na ekonomiji. Dosta ovog bijesa građana usmjereno je upravo prema trgovcima kao glavnim krivcima za visoke cijene. Je li to opravdano? Jesu li oni doista krivci za visoke cijene ili, koliko shvaćam analize poslovanja, zapravo ne pokazuju da oni imaju neke basnoslovne marže.
Analize poslovanja uglavnom pokazuju to da trgovci vrlo uspješno prebacuju svoje veće ulazne troškove na krajnje potrošače, odnosno na kupce, na sve nas građane. Sama činjenica da oni to mogu uraditi jeste jedna indikacija da na tržištu ne postoji adekvatna tržišna utakmica. Međutim, trgovci definitivno nisu jedini razlog zbog čega je u Hrvatskoj visoka razina cijena. Visoka razina cijena hrane i pića u Hrvatskoj postoji barem zadnjih dva desetljeća, a onda i nekih drugih artikala. Sad se tu pridružila već i odjeća i određene vrste usluga, pogotovo usluge hotela i restorana. Razloga je više. Vrlo intenzivna turistička aktivnost, razina korupcije u zemlji koja se također onda polako uključuje u troškove poslovanja, pa izrazito skupa i neučinkovita država, a sad u ovom zadnjem valu koji nam se događa u zadnje dvije godine, definitivno je to i izrazito visok ekonomski rast, odnosno pregrijana ekonomija, a na žalost, u zadnje dvije godine mi definitivno imamo dokaze da nam se događa inflacijska spirala.
Doživjeli smo u zadnje dvije godine povećanje plaća i zapravo je povećanje plaća uzrok toj inflaciji spirali. Objasnite nam taj mehanizam.
Mi zadnje dvije godine imamo rast plaća koji je značajno veći u prosjeku od rasta opće razine cijena. Ove godine rast realnih plaća, dakle, povrh inflacije će iznositi otprilike 10 posto. Međutim, taj rast nije ravnomjerno raspoređen među svim građanima ove zemlje. Dominantno se zapravo on odnosi na javni sektor. Privatni sektor je zapravo u nešto nepovoljnijem položaju, ali u prosjeku te plaće već dvije godine zaredom rastu brže nego što raste inflacija. Zbog činjenice da to nije malo povećanje realnih plaća, nego prilično značajno povećanje realnih plaća, taj snažni rast dohotka i onda snažna potražnja koju generira taj rast dohotka dalje doprinose daljnjem rastu cijena roba i usluga u zemlji jer naprosto poslodavci žele taj svoj trošak većih plaća koje moraju isplatiti radnicima i dalje prebaciti na krajnje kupce. I sad je samo pitanje tko će biti taj koji će pregristi jedan dio tog troška I prebaciti na sebe. U ovom trenutku to nisu niti radnici, niti poslodavci, a niti to ne želi biti država a država zapravo troši užasno puno novca.
Došlo je do velikih povećanja plaća u državnoj i javnoj upravi. Država je na neki način uzrokovala inflaciju. Je li to točno?
Ona je definitivno doprinijela povećanju stopa inflacije.
Sa tim velikim povišicama?
Točno.
Puno se uvijek raspravlja o PDV- u i da je u nekim državama manji PDV nego u Hrvatskoj, uopće da je manja stopa PDV-a na hranu. Bi li smanjivanje stope PDV - a rezultiralo nižim cijenama ili ne bi?
U zadnja dva ciklusa kada su namjerno smanjivane stope PDV - a na određene proizvode - analize pokazuju da nije došlo do nikakvog trajnog, pa čak ni privremenog smanjenja maloprodajnih cijena na kategorije proizvoda u kojoj su provedena takva smanjenja PDV-a.
Dosad kad se smanjilo, nije rezultiralo manjim cijenama. Znači, ne bi vjerojatno ni da se smanji?
Nažalost, to bi bilo jedno zgodno rješenje koje bi definitivno, da je učinkovito, pomoglo našim građanima koji su najugroženiji ovim rastom cijena. Međutim, čini se da opet zbog tržišne strukture u maloprodajnom sektoru takva mjera jednostavno ne bi polučila nikakve učinke. Ja to ne bih savjetovala Vladi.
U ovom trenutku imamo najveću inflaciju od svih u eurozoni. Hoće li se to nastaviti? Koja je prognoza?
Hrvatska ekonomija ima jednu od najvećih stopa rasta u Europskoj uniji koja je podržana i visokim priljevom novca iz Europskih fondova koji se neće zaustaviti, visokim priljevom doznaka od radnika na privremenom radu u inozemstvu koji se također neće zaustaviti. Također je podržana i značajnim uvozom jeftinije radne snage iz inozemstva i što sve skupa pregrijava ekonomiju. A kad vam je ekonomija pregrijana plus ova inflacijska spirala vi zapravo možete očekivati daljnji rast cijena. S obzirom na to da monetarna politika Europske unije trenutačno ide u smjeru ekspanzije odnosno većina većih europskih zemalja ili je u recesiji ili je na pragu recesije monetarna politika je ekspanzivna. Dakle, frankfurtska zajednička monetarna politika koja je sada naša monetarna politika samo će još dodatno hraniti našu stopu inflacije i nažalost, u sljedećih nekoliko godina meni se čini da ćemo se mi doista morati priviknuti na još puno ovakvih razgovora o tome da su nam cijene visoke i da je u Sloveniji jeftinije.
