Kava košta malo više od 15 kuna, pivo 30. Pizza 100 kuna, burger 75. Preračunavanje u kune više i nije baš dobra ideja, jer tek onda čovjek shvati koliko je sve u Hrvatskoj bolno poskupjelo.
Kilogram mahuna na tržnici platit ćete 50, jednu palačinku na štandu 38. Baš zato, možda bi vam dobro došla neka od aplikacija koja prati cijene i akcije u trgovačkim lancima, a mjesečno vam može uštedjeti 200 eura.
Brokula četiri eura, limun također, rajčice 3,5 eura. Neki će možda reći 'Pa nije tako strašno, euro više ili manje, sve je to sitniš'. Ali, kad se ti sitni euri prebace u dobre nam stare kune, onda počinje glavobolja. I stiže surova realnost.
Sedam eura za kilu mahuna i na prvu djeluje poprilično visoko, no kad se ta cijena preračuna u bivšu valutu, onda okruglih 50 kuna za kilu mahuna djeluje zastrašujuće skupo. Skupo je na tržnicama i u dućanima, skupo je u pekarnicama. Skupo je gdje god se čovjek okrene.
Burek koji smo plaćali 12 kuna, sada je 2,4 eura odnosno 18 kuna, miješana pizza je s 40 kuna skočila na 10 eura odnosno 75 kuna, kava s mlijekom bila je 10 kuna pa je skočila na dva eura, odnosno 15 kuna, a pivo u kafiću je s 20 kuna otišlo na četiri eura odnosno 30 kuna.
"Da se plačete, nema. Ne znate što je skuplje. Počevši od kruha koji uopće nije naš", kaže Amalija.
"Digli su cijene, ono koliko je prije bilo kuna to je sad postalo eura", kaže Marijan.
Ipak koliko god Hrvati kukali zbog skupih cijena, potrošnja ne pada. Najbolje se to vidi po gužvama na terasama restorana i kafića….
"Skok je strahovit kad se preračuna iz eura u kune. Ali čini se da Hrvatima to ne smeta, kafići su puni, restorani su puni, trgovački centri su puni. Uvijek je tako bilo, kad smo imali više ili manje. Uvijek je tako bilo, svi trošimo iznad svojih mogućnosti. Imamo kredite, dugove", kaže Davor.
Ali, zato nemamo svijest da bi manjom potrošnjom mogli utjecati na smanjenje cijena koje su, prema Eurostatu, u godinu dana skočile za 3,1 posto.
"Građani spremno, hrabro i otvoreno govore o visini cijena, a nisu s druge strane spremni korigirati svoje ponašanje. Pojednostavljeno rečeno, kad bi se odlučilo za 30 posto smanjiti osobnu potrošnju, cijene bi sigurno padale", kaže ekonomist Petar Vušković.
"No, mnogi ipak kreću putem štednje: 180 tisuća ljudi instalirao je aplikaciju koja uspoređuje cijene i pokazuje najbolje akcije u trgovačkim lancima. Na taj se način može puno ušparati", objašnjava doktor ekonomije i pokretač aplikacije 360 Promo Josip Müller.
"Prosječno je izašlo, neka ušteda oko 180 eura mjesečno ili oko 30 posto na akcijskoj kupovini putem naše aplikacije", kaže. Treba i mijenjati navike. Odlazak u kupovinu bez plana s ovakvim cijenama može završiti tragično po budžet. Ako se već nekih preskupih stvari ne želimo odreći, možemo ih barem kupiti po akcijskim cijenama.
"Tu ljudi trebaju shvatiti da se trebaju proaktivno ponašati i da trebaju iznalaziti, putem naše aplikacije ili drugih izvora, načine kako mogu uštedjeti i kvalitetnije upravljati kućnim budžetom", kaže Müller. Ljudi u zapadnim zemljama, koje su puno bogatije od nas, u šoping idu s popisom artikala. I njega se drže što je kod nas i dalje rijetka praksa…
"U principu, treba uzeti kalkulator u ruke. Treba razmisliti o tome što se kupuje, gdje se kupuje", dodaje Vušković.