Prostorija koja će ove zime biti ključna - kotlovnica. Zanimalo nas je hoće li se ove zime pacijenti u bolnicama, studenti na fakultetima, glumci i publika na predstavama smrzavati zbog Putina?
Kada je izgrađeno 1895., nije se razmišljalo o energetskoj učinkovitosti. Gledalište s pozornicom ima 350 kvadrata, visoko je 24 metara, a samo na lusteru ima stotinjak žarulja.
"Najviše energije se troši na sceni. Recimo ako operna predstava traje, recimo Wagner, 4 i pol sata, pa neka ima 100 reflektora, pa se to sada lako može izračunati", kazuje Sanja Ivić, vršiteljica dužnosti poslovne ravnateljice HNK-a Zagreb.
A računica nije lijepa. Prije energetske krize, u zimskim mjesecima u nacionalnom teatru plin za grijanje plaćali su 50 tisuća kuna.
"A prošle godine, znači prvi mjesec i drugi mjesec taj račun je iznosio 250 tisuća kuna. Dakle, već lani", govori voditelj održavanja zgrade HNK-a Zagreb, Dražen Vrtodušić.
Radi ušteda su promijenili žarulje, pokušavaju zatvarati prostore unutar kazališta kako bi racionalnije trošili energiju, trenutačno saniraju krov.
"Glumci se, nadam se, neće smrzavati. Gledatelji isto ne smiju. Ako se baletan smrzne, nema predstave. A ako operni pjevač, ne daj Bože, prehladi, odmah možemo spuštati zastor", kaže Ivić.
A zastore su spustili u prestižnoj mađarskoj operi. 111 godina starom Erkelu. Prestaju s radom preko zime jer račune ne mogu platiti.
"Apsolutno mi je nejasno da je država njima uskratila financiranje plina ili nabavu nekog jeftinijeg plina, ne znam kakvu to poruku šalje ovim drugi kazalištima, koje u Budimpešti ima jako puno", govori Ivić.
Na PMF-u u Zagrebu teže navigiraju kroz energetsku krizu. Od travnja prošle godine na račune su potrošili oko 4 i pol milijuna kuna.
2300 km od Moskve i nešto manje od ukrajinskih ratišta – glavno pitanje Europe su ove i slične cijevi.
A da ne bi ovisili samo o njima, na PMF-u će izgraditi i solare, a i razmišljaju o ugradnji dizalica topline. Jer mjesečne račune od 720 tisuća kuna - sami ne mogu platiti.
"Ograničili smo temperaturu hlađenja, u prostorima tijekom ljeta na 25 stupnjeva. Sada će krenuti intenzivnija sezona grijanja, razmatramo mogućnost da temperatura u radnim prostorima ne bude veća od 20 stupnjeva", govori prodekanica za izgradnju i razvoj PMF-a u Zagrebu Ivančica Ternjej.
Ovakvih problema nemaju u KBC-u Sestre milosrdnice. Jer se oni griju na tehnološku paru.
"Kao što vidite, ovo je naša toplinska stanica gdje pretvaramo paru u toplu vodu koja dolazi u ovu toplinski stanicu i služi kao ogrjevni medij za bolnicu. I račun od toga je otprilike 233 tisuće kuna. Mjesečno", govori pročelnik službe za tehničko održavanje KBC-a Sestre milosrdnice Arno Lasić.
I to je za 5 posto manje nego lani. Plin, koji koriste za mikrobiološke pokuse plaćaju tek 3000 kuna na mjesec, a struju - prosječno 243 tisuće.
"Pacijenti i doktori ne ostaju bez klima i grijanja", tvrdi Lasić.
Tako da nemate izlike. Morate na pregled koji ste odgađali, ranojutarnje predavanje ili na Don Juana. Nećete se smrznuti.
