Jedno je sirupasto, slatko, desertno, a drugo pjenušavo, suho i aperitivno vino. Zajedno već godinama razbuktavaju strasti europskih političara. Ako nitko drugi, oni su sigurno naučili razliku.
Prosecco je pobijedio prošek 2013., kada je nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, Bruxelles odbacio međunarodno priznanje dalmatinskog slatkog vina. Kao razlog su naveli snažnu sličnost naziva s talijanskim aperitivom. Da je riječ o besmislici, složili su se i u vinoteci u centru Zagreb.
"Razlika između prošeka i prosecca je ogromna, od same proizvodnje, sorata… ogromna je razlika između ta dva pojma", objašnjava enologinja Petra Pranjić.
No svejedno hrvatski vinari nisu smjeli na deklaracijama napisati prošek. Ali sada dolaze veliki zaokret: Europa bi uskoro dalmatinskim vinarima mogla vratiti tradicionalno vino.
"Europska komisija, Europsko vijeće i Europski parlament su posebnim postupkom usvojili završni prijedlog spomenute Odredbe o zemljopisnim oznakama koja definira uvjete zaštite proizvoda sličnih imena", navodi zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
Za Talijane je stvar jasna: ime je preslično i to stvara pomutnju kod kupaca. A guverner regije Veneto odakle dolazi prosecco i glera, sorta grožđa od koje se pjenušavo vino proizvodi, hrvatske napore za zaštitu je ocijenio sramotnima.
"To je kao da nam žele uzeti Ferrari", poručio je guverner regije Veneto Luca Zaia.
Najave iz Europe mogle bi povoljno Utjecati i na proizvodnju prošeka u Hrvatskoj, koja je nakon zabrane znatno pala. Odluka biti ili ne biti za slatko vino očekuje se najranije krajem ove zime.