Ispravljanje višegodišnje nepravde ili izjednačavanje žrtve i počinitelja?
Po načinu kako je Vlada, praktički bez rasprave, na posljednjoj sjednici u 2023. godini kao posljednju na dnevnom redu donijela Odluku o otpisu tražbina troškova parničnog postupka dosuđenih RH, tražbina s naslova naknade štete i drugih tražbina, nedvojbeno je da je riječ o osjetljivom političkom pitanju.
"Imali smo određenu inicijativu Ministarstva hrvatskih branitelja. Riječ je o osuđenima za ratne zločine koji su mahom izdržali svoju kaznu i nalaze se u teškoj socioekonomskoj situaciji gdje je upitno može li se taj regres naplatiti," pojasnio je Ivan Malenica, ministar pravosuđa i uprave koji je opovrgnuo da država time staje iza osuđenih ratnih zločinaca. Dodao je kako ta odluka automatski ne znači otpis svima, i to čitavog iznosa.
"Mi stvaramo preduvjete kroz formiranje Povjerenstva u kojem će biti predstavnici Ministarstva pravosuđa i uprave, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva financija i DORH-a da se, i kroz kriterije koje će to Povjerenstvo utvrditi, o tome raspravi i donese odluka," naveo je Malenica.
Jedan od najpoznatijih slučajeva koji će biti obuhvaćen Vladinom odlukom je onaj Mihajla Hrastova, bivšeg pripadnika Specijalne jedinice policije, koji je 1991. godine na Koranskom mostu u Karlovcu ubio 13 zarobljenih rezervista JNA, a dvojicu ranio. Prema dostupnim podacima, Republika Hrvatska je njegovim žrtvama dosad isplatila više od milijun i pol eura odštete. Hrastovu je na naplatu došlo više od 350 tisuća eura zbog čega je, prema vlastitu priznanju, godinama pod ovrhom.
Vladina odluka obuhvaća i civilne žrtve rata. Documenta - centar za suočavanje s prošlošću zna za više od stotinu sporova u kojima je tužena država, a obitelji, kažu, nisu doživjele pravdu.
"Najbliža rodbina ubijenih i nestalih ne-Hrvata, tužeći RH, došla je u poziciju da plaća parnične troškove. Ima još uvijek puno ljudi koji su do donošenja ove odluke Vlade RH živjeli pod prijetnjom naplate tih troškova, a neki su ih, zapravo, iz svojih skromnih penzija morali platiti i tada je država žrtvama ratnih zločina oduzimala hladno trećinu njihove skromne penzije kako bi se troškovi naplatili," kaže Vesna Teršelič, voditeljica Documente. Dodaje da Vladinu odluku u jednom dijelu mogu pozdraviti, a u drugom s čuđenjem prate kako se u istoj odluci našao dio koji se tiče žrtava ratnih zločina i osuđenih počinitelja.
Predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava koji je prvi skrenuo pažnju na Vladinu odluku, misleći kako će ona obuhvatiti samo tužbe protiv Hrvatske, smatra da se njome neće ispraviti višegodišnje nepravde.
"Za 401 dijete koje je stradalo u Domovinskom ratu nitko ne plaća ništa jer su akteri nedostupni i država je tu nemoćna. Apsolutno mi je nevjerojatno da osuđenici za ratne zločine plaćaju kaznu, a svi drugi ništa. Ako agresori na ovu državu ne plaćaju svoju cijenu, onda je ne moraju plaćati ni branitelji," kazao je Penava.
Inače, potaknut slučajem Hrastov sličnu je odluku poput Vladine prije dvije i pol godine zagovarao i predsjednik Zoran Milanović. U Vladi procjenjuju da će im za isplatu povrata novca onima koji plaćaju obeštećenje žrtvama biti dovoljno 700 tisuća eura, a zahtjeve će primati u idućih godinu dana.