Mato se poljoprivredom bavi cijeli život. Proživio je, kaže svakakva vremena i nedaće, a ovu će godinu pamtiti po skupoj sjetvi i niskoj otkupnoj cijeni pšenice od 160 eura po toni.
"Cijena mala, herbicidi to sve skupo, ja nemam pojma kako će se to sve vratiti dugovi, jako, jako teško – nema novaca", kaže poljoprivrednik Mato Mikleušević.
Poljoprivrednici kažu kako bi cijena pšenice trebala biti između 250 i 300 eura po toni, 220 eura pokrivalo bi im troškovi proizvodnje, a 160 eura po toni - vodi ih u propast.
"To je cijena koju smo imali prije 30 godina, kada je 100 kilograma Kana bilo 8 eura, a danas je 30-40 eura 100 kilograma. Gnojivo i sjeme su barem šest puta skuplji nego prije 30 godina", kaže Mato Brlošić, član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore.
Neodrživu situaciju, pokazuje kažu i odnos cijena pšenice i kruha, jer dok njihov proizvod ima nisku cijenu, kruh je sve skuplji, a boje se prognozirati koliko će mu cijena još rasti.
"Pšenica je bila nekad 120 kuna, a kilogram kruha je bio 3 kune, a sad je 100 kuna pšenica, a 10 kuna kila kruha. Kako je to moguće? Moguće je, ovdje kod nas je sve moguće, što je čovjek luđi veći krumpir ima", kaže Mato Mikleušević.
Kod nas je sve moguće, no zbog toga će kažu mnogi poljoprivrednici ugasiti svoje OPG-ove, a oni koji prežive ovu godinu možda neće i iduću jer neće moći ulagati u novu proizvodnju i mehanizaciju. Zato traže konkretan potez države.
"Da nam država barem izađe u susret i otkupi od OPG-a barem po 200 eura tonu, tako bi se možda stabiliziralo i ovo ostalo tržište", kaže Mato Brlošić.
Država, kažu mora kupovati pšenicu za robne zalihe, a pitanje je samo od koga je i po kojoj cijeni kupuje.
"Nemam pojma, ako se nešto ne poduzme i da ministar ne pogleda malo na selo – vjetar otpirio, sve odnijela salauka", kaže Mato Mikleušević.
Poljoprivrednici se nadaju da će poljoprivredni kombinati koje je od Fortenova grupe kupila Podravka i dalje surađivati s malim kooperantima.
"Ako se to nastavi, ako se to još i podigne, oni ne da će imati 30 tisuća hektara, nego 130 tisuća hektara, a to je onda nešto u našim uvjetima zaista veliko", kaže Mato Brlošić.
"A ako oni ne budu surađivali s poljoprivrednicima, otvarali nove kooperacije, ništa i ako oni to misle ponovo nekom bolje prodati, onda mi smo svi odnijeli – da ne kažem što", zaključuje Mato Mikleušević.
Što će se dogoditi, kažu vrijeme će pokazati, a za spas hrvatskog sela i poljoprivrede vremena je poručuju – sve manje.