O nevjerojatnim snimkama zgrada u Turskoj koje su ruše kao kule od karata naš Andrija Jarak razgovarao je s profesorom Tomislavom Kišičekom, stručnjakom za betonske i zidane konstrukcije Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Vidjeli smo u svim prethodnim potresima da u pravilu stradaju stare zgrade. Ovdje je jako puno srušene novogradnje. Zašto?
"Tu ima puno faktora zbog kojih su takve zgrade mogle stradati. Ako zgrade nisu pravilno projektirane u skladu sa suvremenim propisima, ako je ugrađena loša kvaliteta materijala, ako je prilikom gradnje došlo do makinacija s ugljičnim materijalom, ako zgrada nije sagrađena po projektu, da su neke stvari stavljanje naknadno. Ako su građene preinake nakon što je zgrada izgrađena. Jako puno faktora tu ima koji mogu utjecati na primjer da se dvije istovrsne zgrade jedna jače ošteti od druge. Pitanje je i gdje su smještene takve zgrade. Naknadno će se utvrđivati i utvrditi razlozi zbog čega je to tako. Ako su zgrade projektirane kako treba, ne bi se trebale srušiti, možda neke stvari nisu bile predviđene možda su se od tih 10 zgrada neke od njih nalazi na lošijem tlu", govori.
Na snimkama se vidi da je veliki broj zgrada jednostavno sjeda na prizemlje. Što je razlog tomu?
"To je problem mekog kata. Obično u svim zgradama je cilj imati u prizemljima poslovne prostore, ako su zgrade dobro projektirane onda se ne bi trebalo ništa dogoditi. Ako se u starijim zgradama rade prostori, povećavaju prostori, gdje se ruše i nosivi zidovi, takav kat postaje mekši od ostalih i zbog toga dolazi do kolapsa takvog kata i onda dobijete efekt da se zgrada složi. Današnji propisi su dobri i predviđaju stvari, seizmolozi mogu predvidjeti jako dobro u statističkim mjerilima veličinu potresa koja se može dogoditi na određenom mjestu, ali ne mogu predvidjeti kada će se potres dogoditi, zato je bitno raditi na pojačavanju zgrade", odgovara profesor.
Jesmo li nakon svih potresa u hrvatskoj i turskoj shvatili važnost protupotresne gradnje. Rade li se kod nas zgrade po tim pravilima i kontrolira li to netko?
"U Hrvatskoj se već duže vremena projektiraju građevine prema postojećim europskim normama i usvojili smo sve europske norme za projektiranje građevinskih konstrukcija, tako da tu problema nema. Problem je u nestručnim zahvatima ili nekim stvarima koje se ne bi smjele raditi. Sve više reda ima kod nas, uvjeren sam da će to biti sve uredu", zaključio je profesor Tomislav Kišiček.
