Zimska sniženja u trgovinama, osim kupaca, zainteresirala su i inspektore. Tijekom siječnja i veljače, ušli su u više od 300 trgovina i ispisali 60 kazni. Na sniženjima je muljalo gotovo 20 posto trgovaca, točnije njih 18 posto.
Dok su Hrvati trošili i peglali kartice na sniženjima, u šoping kontroli bili su i inspektori. Varanje kupaca otkrili su u svakoj petoj trgovini.
'Laže se na svemu'
"Gledam cijene, pratim cijene, vjerojatno i mene preveslaju nekada. Znam u kojim trgovinama kupujem, znam koje su inače cijene i vidim ima li sniženje smisla ili ne. Ako nema, neću kupiti", kaže Zagrepčanka Nedjeljka Fabijanić, a njezina sugrađanka Maja Beraković dodaje: "Laže se na svemu, nije ni čudo. Takvo je došlo vrijeme, vrijeme pljačke".
Tijekom siječnja i veljače inspektori su bili u 328 trgovina i ispisali 60 prekršaja. Prekršaji su se odnosili na neisticanje cijena, odnosno nepravilno isticanje cijena tijekom trajanja posebnih oblika prodaje, neisticanje uvjeta prodaje, neisticanje obavijesti o podnošenju pisanog prigovora potrošača, neisticanje cijene za jedinicu mjere, neisticanje maloprodajne cijene, isticanje tri cijene, neisticanje uvjeta plaćanja.
Iz Inspektorata napominju kako je u pogledu nepoštene trgovačke prakse utvrđeno zavaravanje potrošača u pogledu cijena proizvoda ili načina na koji je cijena proizvoda izračunata. Primjerice kada trgovci kao akcijsku odnosno sniženu cijenu ističu cijenu koja je jednaka ili viša od najniže cijene koja je primjenjivana za istu robu tijekom razdoblja od 30 dana prije provođenja posebnog oblika prodaje. Pojedini utvrđeni prekršaji otklonjeni su tijekom inspekcijskog nadzora, a sve ostale utvrđene prekršaje, uključujući devet prekršaja kojima je utvrđena nepoštena poslovna praksa trgovca, protiv počinitelja će biti poduzete zakonom propisane prekršajne mjere, ističe se u priopćenju.
'To dobro dođe Plenkoviću'
Trgovcima koji su lovili u mutnom prijeti novčana kazna od 1300 do 26 tisuća eura.
"Kazna je prihod državnog proračuna i to dobro dođe Plenkoviću, a ne potrošačima", kaže Ana Knežević, predsjednica Hrvatske udruge za zaštitu potrošača. Za potrošače bi veća korist bila, smatraju u udruzi, da se javno objave trgovci koji varaju.
"Lakše je trgovcima platiti kaznu i nastaviti dalje kako je i radio, možda iduće godine ponovno to napravi ili već kod idućeg sniženja i on u svom ponašanju ništa ne promijeni. Ako se prekršaji ponavljaju, treba ići malo jača kazna, pa možda i ključ u bravu", smatra.
Jesu li kazne 'drakonske'?
Ako pitate trgovce, kazne nisu male. Niti jedan propust, uvjeravaju, nije se dogodio namjerno. "Kazne ne trebaju biti drastične na prvom slučaju koji se nađe, nego eventualno ako netko 10 puta griješi na istoj stvari, logično je da ga se kazni. Kada bi inspekcija ušla u 555 jedinica lokalne samouprave, da bi tamo greške našli u 100 posto slučajeva, a ne samo u 20 posto slučajeva", istaknuo je Slobodan Školnik, stručnjak za maloprodaju.
Dopredsjednica Udruge trgovine i logistike, Ana Babić podsjeća kako su propisane i "drakonske kazne koje idu i do 4 posto ukupnog prihoda grupacije za masovno zavaravanje potrošača".
Bez obzira na sve, u trgovačkim centrima troši se na veliko. Tijekom sniženja potrošli smo više od 5 milijardi eura, 16 posto više u odnosu na godinu ranije.
POGLEDAJTE VIDEO: Kreću sniženja, a nakon Nove godine nema više dvojnog iskazivanja cijena: 'Popusti su OK, ima ih posvuda'
