Puni su vitamina C, odlični za imunitet. Osim što se jedu, koriste se u kolačima, cijede u sok i čaj.
Nema dvojbe da su naranče i limuni zdravi, ali što je s njihovom korom? Je li puna pesticida ili se može jesti?
I doista, deklaracija to ne skriva. Kore naranča, limuna, ali i banana prskaju se imazalilom. To je pesticid koji sprečava truljenje i pojavu pljesni.
Na deklaraciji naranča iz Egipta stoji da kora nije za jelo, dok eko limuni iz Italije nemaju takvo upozorenje. Jer se eko limuni ne smiju prskati.
Zašto takva pravila ne vrijede i za ostalo voće , brine Razvojnu organizaciju zaštite potrošača.
"Zabrinuti smo zato što EU nije zabranila upotrebu tog fungicida, na deklaraciji ne piše u kojoj je koncentraciji fungicid korišten, ali samo upozorenje da proizvod sadržava tj. da je tretiran time, upućuje na to da je štetan i opasan za ljudsko zdravlje", govori direktorica Razvojne agencije zaštite potrošača Gordana Lukić.
Koliko je opasan za zdravlje, odnosno koje nuspojave izaziva, pitali smo stručnjake.
"Svaki pesticid može štetno utjecati na ljudski organizam, a što se tiče imazalila on ima umjereni učinak na ljudski organizam, tako da nije pretjerano štetan. Nekako najjača posljedica je iritacija kože. Može on biti nešto kancerogen ili djelovati na endokrini sustav, ali uglavnom to je sve dosta umjereno", kazala je voditeljica Referentnog laboratorija za pesticide NZJZ-a Dr. A. Štampar Gordana Jurak.
Imazalil se u Hrvatskoj koristi u manjim količinama - 2019. je potrošeno oko 670 kilograma, iduće godine oko 630, a 2021. broj se smanjio na otprilike 450 kilograma. No, puno voća se i uvozi.
"Mi bismo trebali dnevno unositi nekoliko kilograma voća ili povrća koje sadrži imazalil da bi štetno utjecali na naš organizam", kaže Jurak.
Iako na deklaraciji piše da kora nije jestiva, ovaj pesticid može doći i do ploda.
"Moguće je da 20 do 30 posto ostataka pređe u plod, ali upravo zato se postavljaju maksimalno dozvoljene koncentracije i ako se imazalil koristi u skladu s dozvoljenom uputom za upotrebu i u skladu s tim i pravilno, tada ostataka neće biti", govori Iva Pavlinić Prokurica iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Nedopuštene količine pesticida se pronađu u oko tri posto voća i povrća na hrvatskom tržištu.
