Zatrpani medicinskim i opasnim otpadom Gospić i Benkovac su lokacije operiranja uhićene 10-orke. Poznanovec - otpad na koji su se građani godinama žalili, bez ikakvog pomaka do Interpolove i USKOK-ove akcije koja je također dovela do uhićenja. Ali i drugi katastrofalni deponiji - poput prostora bivše tvornice Istraplastike u Pazinu ili nekadašnjeg centar za obuku hrvatskih specijalaca u Šepurinama kraj Zadra. Sve su to mjesta koja bi se uskoro trebala sanirati.
Prijavljen 91 deponij diljem Hrvatske
"Među prvima će biti ove prioritetne sanacije, tu svakako spadaju i Gospić i Šepurine, Nin, Benkovac, Pazin, Samobor. Krajem trećeg ili najkasnije početkom četvrtog kvartala planiramo početi sa samim sanacijama", kaže Marko Budiša, zamjenik ravnatelja Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Što znači rujan ili listopad ove godine - obećanje je Fonda za zaštitu okoliša. Nakon javnog poziva, 41 grad i općina prijavili su sveukupno 91 deponij, a koji ima nalog za uklanjanje Državnog inspektorata. Za sve je planirano oko 36 milijuna eura. A država bi kasnije taj novac trebala - vjerojatno i sudskim putem - tražiti od onečišćivača.
"Naravno da će tome prethoditi i sami istražni radovi. Kako bi utvrdili o kojoj vrsti otpada se radi i kojoj količini", dodaje Budiša.
Vrlo blizu glavne ceste, u zagrebačkoj Ježdovečkoj šumi krije se jedna od crnih točaka grada. Bageri, kada, građevinski materijal - sve je to bačeno u prirodu. Uključujući već godinama poznati deponij, Zagreb je prijavio sveukupno 12 lokacija za sanaciju. Riječ je o različitim odlagalištima, s raznim vrstama otpada, ali ključan je upravo Ježdovec.
Kap u moru smeća
"Šuma Ježdovec je najveće ilegalno odlagalište na području Grada Zagreba, koje je tamo ilegalno odlagalište desetljećima. I ja ću još jednom reći da pozivam državne institucije. Ne samo ministarstva, nego prije svega DORH i USKOK da tamo djeluju jer tamo se dešava organizirani kriminal", rekao je Tomislav Tomašević.
Međutim ovaj 91 deponij je kap u moru smeća Hrvatske.
"Mi ni ne znamo koliko ima takvih mjesta koje nisu prijavili građani, dakle koji su odloženi samo u prirodi. Kazne nisu dovoljno velike i zbog toga ih često oni koji se bave otpadom računaju kao trošak neke operacije, dakle njihovog posla, umjesto kao kazne", objašnjava Ana Marija Mileusnić, voditeljica kampanje protiv zagađenja plastikom Zelene akcije.
Stanje je takvo zbog lošeg sustava nadzora i kažnjavanja, a sanaciju sada financiraju građani. Barem dok i ako se država ne naplati.
