Prvo komercijalno slijetanje na Mjesec nakon punih 50 godina uspješno je obavila američka letjelica Odisej. Slijetanje Odija, kako mu tepaju, bilo je odgođeno za dva sata zbog problema s njegovim navigacijskim sustavom.
Odisej, veličine telefonske govornice proveo je cijeli prošli tjedan u svemiru, putujući oko milijun kilometara kroz prazninu prije nego što se smjestio u Mjesečevu orbitu. Sletio je na krater 300 kilometara od južnog pola Mjeseca. Opasan je to i stjenovit teren, ali se nadaju da taj dio Mjeseca krije zalihe vode, koja bi se mogla pretvoriti u pitku vodu ili čak raketno gorivo za buduće misije.
NASA to radi u sklopu programa Artemis, čiji je cilj uspostaviti bazu na Mjesecu, preduvjet za buduće ljudske misije na Mars. Što ovo slijetanje znači za daljnje istraživanje Mjeseca i što će letjelica raditi na njemu, u studiju RTL-a Danas komentirao je astronom Ante Radonić.
'Ove godine će biti još spuštanja na Mjesec'
Što zapravo sve ovo znači?
"Nije to bio tako veliki događaj, ali je administrator NASA-e želio povećati njezin rejting i želi podržati partnerstvo s privatnim tvrtkama jer je ovo prvi put da je neka privatna tvrtka spustila nešto na Mjesec. Mada, prva privatna letjelica koja je ušla u orbitu Mjeseca bila je izraelska prije skoro pet godina, no ona se nije uspjela spustiti na Mjesec. Malo joj je nedostajalo. U zadnja dva i pol desetljeća, NASA je slala šest letjelica u orbitu oko Mjeseca. Istraživanja su trajala, ima jedna (letjelica, op.a.) koja već 15 godina detaljno snima Mjesec, no sad je nova pažnja na tome jer su počela nova spuštanja na Mjesec. Ove godine očekujemo još najmanje četiri spuštanja letjelica na mjesec i naravno NASA-i je bilo najjeftinije da iskoristi privatne tvrtke koje vide tu takozvanu mjesečevu ekonomiju".
Što će Odi raditi na Mjesecu?
"Očekuje se da će tijekom ove večeri biti press konferencija pa možda dobijemo i prve slike. Ova misija će istražiti nešto jako važno, a to je koliki je utjecaj i interakcija između sunčevog zračenja i stvarne površine Mjeseca. Jer tu se javljaju elektroni i može doći do ledenja čestica praha".
Spominju se nekakve vodene zalihe?
"To će biti kasnije zanimljivo, krajem ove godine. Sad žele vidjeti kakav je utjecaj sagorjelih plinova na čestice pijeska i prašine koje se dižu zbog rada rakete motora. Kamere to trebaju dobro dokumentirati i moraju istražiti kakva će biti radio astronomija Mjeseca. Pratit će radio-valove koji dolaze sa Sunca, Jupitera i tako dalje".
Hoćemo li uskoro na Mjesec na izlet?
Ono što mnoge zanima je hoćemo li vidjeti ljude koji plaćaju za odlazak na Mjesec, recimo na izlet?
"Recimo da su već tri čovjeka platila putovanje oko Mjeseca. Za spuštanje na Mjesec će malo pričekati".
Koliko, hoćemo li mi to doživjeti?
"Vidjet ćemo za nekoliko godina, možda budu prvi turistički letovi oko Mjeseca. Za sada moramo reći da će ljudi prvo imati znanstvene ekspedicije. U sljedećem desetljeću će biti gradnja prvih malih baza na Mjesecu. Ono što imate danas na Antarktici, to ćete u manjem obimu biti jednog dana na Mjesecu".
Cijela ova misija vrijedna je preko 100 milijuna dolara. Ima li tu isplativosti?
"NASA je platila 118 milijuna dolara za prijevoz svojih šest instrumenata ovom letjelicom. A onda je sama tvrtka našla još pet komercijalnih partnera koji šalju svoje terete gore, među njima su čak i neka umjetnička djela, čak i ispitivanje nove izolacije jedne tvrtke koja se bavi zimskim odijelima".
Koje su zemlje još u utrci s Amerikancima za osvajanje Mjeseca?
"Možemo reći da postoje dva tabora, zapadni i istočni. U projektu Artemis vode Amerikanci, a najveći podupirači su Europska agencija, Japanska agencija i mnoge još zemlje. A s druge strane imate Kinu koja surađuje s Rusijom, Pakistanom, Južnom Afrikom i još nekim zemljama. Svi oni žele jednog dana graditi tabor na Mjesecu. Bit će to međunarodna suradnja, ali tu nema problema. Kao što imate danas puno međunarodnih baza na Antarktici, tako će jednog dana biti i na Mjesecu. Ima dovoljno prostora za sve".
A zašto im je trebalo 50 godina da se vrate na Mjesec?
"U zadnja dva i pol desetljeća NASA je imala šest letjelica koje su orbitirale oko Mjeseca i to je bila priprema. A danas NASA nema onaj novac koji je imala u doba Apolla. Tada je budžet NASA-e bio nekoliko puta veći nego danas i to je bila prava utrka u vrijeme Hladnog rata. Danas nema takve utrke kao tada".
