Na recepcijama, u kafićima i restoranima u Hrvatskoj su radnici iz Nepala, Indije, Egipta, Uzbekistana, BiH, Srbije i drugih zemalja. A Predsjedniku Milanoviću tu nešto posebno smeta.
"Recepcioneri u hotelima više klase ne znaju naš jezik, gostima se obraćaju na engleskom jeziku to nije normalno, to smo uočili to treba zaustaviti i tko god kaže da je to ponašanje rasističko ili nacionalističko je manipulator", govorio je jučer Milanović.
A o tome tko sve može doći treba odlučiti kroz zakonsku regulativu - poručuje pak Dragan Primorac koji uzvraća Milanoviću.
"Populističkim i demagoškim izjavama Hrvatska neće doći daleko. Mi znamo da u Hrvatskoj gotovo nema nezaposlenosti ako nemamo takvu radnu snagu, past će plaće, gospodarstvo će se ugroziti. Ako dođete iz područja druge kulture i ne razumijete kulturu u koju dolazite to može vama stvoriti problem, ali Hrvatska mora biti otvorena i uvijek zaštiti svoje građane", objašnjava Dragan Primorac, kandidat HDZ-a za predsjednika Republike.
Porezno rasterećenje i zadržavanje Hrvata u Hrvatskoj prioriteti su koje ističe Selak Raspudić. I vraća lopticu Milanoviću.
"Treba raditi na njihovoj integraciji kroz poznavanje jezika i maksimalno poštivanje onih koji sada jesu u Hrvatskoj. Zoran Milanović se ne brine o stranim radnicima nego o vlastitoj fotelji. Da mu je stalo do stranih radnika i načina na koji će utjecati na naše tržište onda bi u trenucima kad se donosio Zakon koji je maknuo sve kvote za uvoz stranih radnika digao svoj glas kao što je činio u drugim prigodama pa bi i sadašnja situacija izgledala bitno drugačija."
Da bi bila drugačija treba raditi na tome da život u Hrvatskoj bude sve bolji, ali i biti svjestan da su strani radnici nužnost - poručuje Kekin.
"Mi smo prvi govorili da je potrebno adekvatno urediti dolazak stranih radnika u Hrvatskoj a ne prepustiti stihiji kao što je to napravila Plenkovićeva vlada. Trenutno o tome odlučuju poslodavci i agencije za zapošljavanja a trebala bi država voditi dijalog sa sindikatima i poslodavciam i ovisno o potrebama izdavati dozvole. Ovaj model krši prava radnika srozava prava radnika u Hrvatskoj."
Krajem kolovoza, u Hrvatskoj su radile 143 tisuće stranih radnika. A do kraja godine mogli bi se približiti i brojci od 180 tisuća izdanih radnih dozvola. Za učenje hrvatskog jezika - država stranim radnicima daje i vaučere - koliko ih je zbog toga naučilo hrvatski - je nepoznanica.
