Snapchat, Tiktok, Instagram, Facebook - gotovo svi maloljetnici ih koriste, a mnogi i zloupotrebljavaju. Više od 80 posto poraslo je nasilje među djecom, ali ono što posebno brine su kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja mladih. O toj temi RTL-ova reporterka razgovarala je s Božidarom Nikšom Tarabićem iz Ureda za psihološku podršku i zaštitu mentalnog zdravlja Sveučilišta u Zagrebu.
Je li uz propust roditeljske brige, ovo i propust društva?
Mislim da kao društvo moramo shvatiti da su to sve naša djeca. Riječ je o klimi društva u kojem živimo i pitanje o angažiranosti ne samo roditelja, nego i uže zajednice koja bi trebala biti podrška roditeljima. Svi bismo trebali promatrati što mladi rade i ukazivati na bolje načine suočavanja s modernim izazovima.
Kako tome doskočiti?
Na nekoliko načina, a velika je uloga stručne zajednice. Sad imamo povećano zapošljavanje psihologa i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, te u osnovnim i srednjim školama i na fakultetima. Mi kao stručna zajednica smo ti koji trebaju biti uz roditelje, djecu i nastavnike i educirati ih o potencijalnim rizicima. Kako komunicirati, kako ispravno istraživati svoje seksualni i spolni identiteti i kako koristiti moderne tehnologije.
Kad smo kod tih modernih tehnologija, danas svi imaju mobitele i koriste društvene mreže. Koji je vaš konkretan savjet roditeljima?
Bilo bi dobro raditi na digitalnoj pismenosti, na načinima kako se koriste digitalne tehnologije, što se na njima sve nalazi. Svakako za roditelje koji imaju ispod 18 godina savjet da koriste aplikacije i sustave za roditeljski nadzor i da redovito provjeravaju što djeca rade na mobitelima te da se razgovaraju o potencijalnim opasnostima s kojima se mogu susresti.
Koji je vaš savjet, s koliko godina bi dali djetetu mobitel?
Zapravo je bolje pitanje kakvu vrstu mobitela ćete mu dati, s kojim ograničenjima i za koje svrhe. Vidimo da djeca od najranije dobi mogu dobiti određene sadržaje koji su kvalitetni i poželjni na modernim tehnologijama. Nema tu toliko dobnog ograničenja što se tiče samog uređaja, nego je riječ o načinima na koji se uređaj koristi.
Kada vidimo recimo društvene mreže poput Snapchata gdje znamo da kada stigne poruka, ona se automatski obriše. Što s društvenim mrežama općenito poput Facebooka, Instagrama. Koje bi tu bilo dobno ograničenje?
Sami proizvođači aplikacija postavljaju dobna ograničenja, mislim da su od 14, 16 i 18 godina. Pa bi se trebalo pratiti da roditelji zaista poštuju te smjernice. U slučaju da djetetu dozvole korištenje društvenih mreža, trebali bi onda biti angažirani oko njihovog korištenja. Da skupa koriste i da vide na koji se način koriste.
Znamo da neke škole zabranjuju mobitele - trebaju li sve krenuti tim putem? I do kojeg razreda po vašem mišljenju?
Čini mi se da idemo iz jednog ekstrema u drugi. Nismo se znali kako se nositi s mobitelima u školama pa sad idemo u drugi ekstrem, a to je potpuna zabrana njihovog korištenja. Mislim da je to prirodni put ka tome da nađemo sredinu gdje škole lagano implementiraju mobitele i njihovo korištenje za praćenje nastave kao izvor dodatnih informacija. Vjerujem da će nam trebati nekoliko godina, dvije, tri do pet, dok ne nađemo tu zlatnu sredinu. Ali mislim da je pohvalno da mobiteli tijekom nastave budu stišani i odloženi ako se tijekom nastave te moderne tehnologije ne koriste za unaprjeđenje nastavnog procesa. A implementacija u svrhu učenja je poželjna.
