Je li osmero Hrvata legalnim putem pokušalo posvojiti djecu iz Dr Konga i zašto su se odlučili baš za ovu zemlju? Pitanje bez odgovora. Hrvati su u zatvoru već mjesec i pol.
"Ono što mogu reći je da je u Zambiji doista jako dobar pravosudni sustav. Svima je dana prilika da se brane. Prema našem Zakonu svi su nevini dok im se ne dokaže krivnja na sudu", rekao je Gerald Mutelo, aktivist za ljudska prava.
U zambijskom zatvoru dijeli se ćelija s drugima jer je zatvor pretrpan, a uvjeti su užasni.
O cijelom slučaju puno toga znamo, ali još više toga ne znamo. Jesu li ovi ljudi sudjelovali u lancu trgovine djecom? Prvo je i najvažnije pitanje.
To je upravo ono što im sud u Zambiji stavlja na teret. Papiri koje su imali iz DR Konga, sumnjaju zambijske vlasti, su krivotvoreni. Uhićeni su na zambijskom aerodromu kad su s djecom pokušali napustiti zemlju. Oni tvrde da nisu krivi, tužiteljstvo ispituje svjedoke, svjedoče i biološki roditelji neke od djece.
Kelvin Silwimba, odvjetnik po službenoj dužnosti kazao je: "U ovom trenutku nisam spreman odgovarati, moći ću govoriti kasnije."
Platili su jamčevinu i našli 16 -estero Zambijaca, koji će za njih jamčiti. Ako jesu zaista sudjelovali u lancu trgovine djecom, pitanje je je li to bilo svjesno ili su prevareni?
"Ne bih znao točno, ali čini mi se da sve skupa to ima više veze sa organizacijom za posvajenjem s kojom su radili, onom koja bi sad trebala uskočiti i pomoći im. Tako ja smatram jer sad izgleda više kao da su nevini, a da su prevareni", rekao je Grace Mbuj, gost iz hotela u kojemu su odsjeli uhićeni Hrvati.
Sve to dovodi do drugog pitanja, znaju li hrvatske vlasti koliko je djece iz Konga u Hrvatskoj. Ministar Piletić je govorio o 131 djetetu, iz MUP-a 94 maloljetnika u posljednjih deset godina. Pitamo se, ima li u Hrvatskoj žrtava trgovine djecom?
"Mogu reći da se sada provode izvidi u suradnji sa Uskokom. Taj predmet je jedan od prioriteta u radu policije", istaknuo je Nikola Milina, glavni ravnatelj policije.
Bivša dekanica Pravnog fakulteta, Dubravka Hrabar, rekla je da "ta Haška konvencija, njezin cilj je zapravo zaštita djece od otmice, trgovine, preprodaje".
Posvajanje iz DR Konga već je uhodana praksa i ono, kako kažu u Zambiji, uvijek ide preko istog kongoanskog odvjetnika koji se ni u ovom slučaju nije oglasio, s obzirom da država nije potpisnica Haške konvencije.
Ines Medić, profesorica na Pravnom fakultetu u Splitu, kazala je da "što se tiče istrage ona svakako ide u pravcu ispitivanja zakonitosti samog posvojenja što znači da će se provjeravati apsolutno sve", pojasnila je.
Četvero djece koja su sada smještena u prihvatilište imaju hrvatske dokumente, što povlači sljedeće pitanje. Zašto sudovi nisu provjeravali papire?
MUP je izdao putovnice za djecu, u ovom slučaju na račun odluke suda u Zlataru za tri od četiri obitelji. Zambija osporava njihovu valjanost, ali je slučaj izazvao sumnju na koji se način takve dozvole izdaju.
Saborska zastupnica iz Hrvatkih suverenista, Vesna Vučemilović, kazala je: " Mi smo od Vrhovnog suda dobili informacije vezano za broj tih rješenja koja su došla u zadnjih 5 godina iz Konga i koja su na našim sudovima potvrđena. Od tih 68, 23 rješenja su potvrđena upravo na Općinskom sudu u Zlataru."
Ni na sljedeća dva pitanja još nema jasnog odgovora.
Kada izlaze iz pritvora? Nadali su se da će ovaj vikend izaći iz pritvora, ali od toga ništa. Sljedeće ročište zakazano za sutra možda ipak odgode.
"Agencija za provedbu zakona radi jako dobar posao kada govorimo o uhićenju ljudi koji su umiješani u trgovinu ljudima. Svaka zemlja ima svoje Zakone. Ono što je važno je tko god išao posvojiti djecu u bilo koju zemlju mora poštivati zakone te zemlje", dodao je aktivist za ljudska prava Mutelo.
Što će biti s tom djecom? Posljednje je i vrlo važno pitanje.
"U ovom trenutku nama se ne omogućava pristup djeci. Oni su na jedom zaštićenom mjestu i nije moguće ih posjetiti", rekla je Andreja Metelko Zgombić, državna tajnica Ministarstva vanjskih poslova.
I na kraju, dva od četiri para u Hrvatskoj nisu završila stručni nadzor Centra za socijalnu skrb, a naša im je država bez problema izdala sve papire za posvojenje djece iz zemlje zahvaćene ratom. Do ovog slučaja, ta su djeca u Hrvatskoj bila ispod radara, Centri o njima ništa nisu znali, a sada se priprema promjena zakona. Autentičnost svake odluke o posvojenju provjeravat će Ministarstvo pravosuđa, a ono socijalne skrbi će za svaki takav prijedlog provjeravati jesu li osobe u registru ili nisu.
