Pitanje je hoće li doći do prosvjeda ili do štrajka. Iz Hrvatske udruge bolničkih liječnika (HUBOL) poručuju da je sve moguće, ali da je prosvjed ipak izgledniji. Doznali smo da bi mogao biti u ožujku.
"Još do kraja moramo usuglasiti datum i lokaciju. Sve udruge koje su sudjelovale u anketi uključujući institucije dogovorit će točno mjesto i vrijeme. Za sada, kako stvari stoje, ožujak i to sredina ožujka", potvrdila je Ivana Šmit, predsjednica HUBOL-a.
Tijekom donošenja zajedničke odluke, na sastanak u Ministarstvo zdravstva nije pozvan nitko iz HUBOL-a, Hrvatskog liječničkog sindikat, Inicijative mladih liječnika, a ni Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KOHOM).
Nataša Ban Toskić, predsjednica KOHOM-a, rekla je da su pokušaji individualnog pozivanja udruga na razgovore ili izdvajanje pojedinaca pokušaj 'mrvljenja' liječničkog korpusa te da oni na takve manipulacije neće pristati.
Jedini poziv za sastanak u Ministarstvo zdravstva primila je Hrvatska liječnička komora. Kako smo neslužbeno doznali, oni su u subotu popodne sami poslali ministru prijedlog da na sastanak pozove i druge udruge te su uvjereni da se radi o previdu. Iz Udruge pacijenta podržavaju borbu, ali ne i štrajk.
Predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, Jasna Karačić Zanetti, naglasila je da nipošto nije dobro da dođe do štrajka liječnika jer će se to izravno odraziti na njihovu zdravstvenu zaštitu.
"Štrajk je u bilo kojem obliku potrebno spriječiti. Potrebno je obaviti razgovore na visokoj razini na zadovoljstvo zdravstvenih djelatnika i Ministarstva", poručila je Karačić Zanetti.
Pet krovnih organizacija traži izjednačavanje koeficijenata, donošenje Zakona o radnopravnom statusu liječnika, usklađivanje rada na svim razinama i ukidanje 'robovlasničkih' ugovora.
U rujnu prošle godine održao se prosvjed liječnika ispred Ministarstva zdravstva. Renata Čulinović-Čaić, predsjednica Hrvatskog liječničkog sindikata, tom je prigodom rekla da je riječ o skupu ljudi koji daju apel za ostanak u Hrvatskoj.
Krešimir Luetić, predsjednik Hrvatske liječničke komore, tada je poručio da se lošim odlukama i inercijom ne treba tjerati mlade ljude iz Hrvatske.
Među njima je tada bio i doktor Fran Stjepan Naranđa koji je nakon prosvjeda otišao raditi u Englesku. Kazao je da se njegov rad puno više cijeni i ima prostora za napredak.
"Zastrašujuće je koliko je od prošlog intervjua mladih ljudi, studenata javilo da pitaju kakvi su uvjeti. Već razmišljaju o slanju papira i gledaju poslove vani. Ne da je izgledno, nego je gotovo sigurno., samo je pitanja brojki", zaključio je Naranđa iz Inicijative mladih liječnika.
Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju otišlo je nešto više od 1120 liječnika, a njih 14 od početka godine.
