Možda je danas prvi dan proljeća, ali dojam je da ono traje već neko vrijeme. A da je sve toplije, pokazuju i mjerenja.
"Ono što se još ne zaustavlja, a to je trend globalnog zagrijavanja, otprilike trećina stupnja svakih 10 godina. Nama su se možda prije toplinski valovi pojavljivali jednom do sva puta u godini, sada se pojavljuju 5- 6 puta", objašnjava ravnatelj DHMZ-a Ivan Güttler.
Evo što se dogodilo samo lani: katastrofalne poplave u Obrovcu, grmljavinsko nevrijeme u Zagrebu, požari u Župi Dubrovačkoj i na Čiovu, rekordna tuča promjera 13 centimetara u Ribniku, snježni kolaps diljem Hrvatske krajem veljače.
"Možemo zasigurno ustvrditi da se i čestina i žestina vremenskih nepogoda i ekstrema povećala. Trebamo se čim bolje pripremiti da građane na vrijeme na takve ekstreme upozorimo kako bismo zaštitili njihove živote i imovinu“, ističe voditeljica Sektora za vremenske analize i prognoze DHMZ-a Tanja Renko.
Tako je od posljedica ekstremnog vremena lani u Europi umrlo 524 ljudi. A rastu i troškovi sanacije.
"Procjene današnje su da smo na 0,7 posto BDP-a, to su štete od ekstremnih vremenskih nepogoda. To može ići i do većih postotka, recimo prošle godine u Sloveniji je ona katastrofalna poplava su uzrokovale takve katastrofalne štete da je to bilo u visini 10 posto BDP-a“, govori v. d. ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak.
Zato trebamo raditi na uzroku. Hrvatska na godinu emitira 20 milijuna tona ugljikova dioksida. U odnosu na 1990. najviše su se povećale emisije u prometu - 85 posto i otpadu - 45 posto. Ipak, sveukupno smo emisije stakleničkih plinova smanjili čak 29 posto.
"To je posljedica deindustrijalizacije, ali i smanjenja broja stanovništva u Hrvatskoj. Manji je utjecaj stvarnih mjera koje je Hrvatska poduzela u tom smislu. Premda su značajni pomaci napravljeni u energetskoj obnovi zgrada, tako i razvoja novih izvora energije“, naglašava ravnatelj Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić.
Prilagodba novim uvjetima mora biti konkretna: od strateške sadnje drveća, preko uklanjanja invazivnih vrsta životinja do uzgoja sorti otpornih na klimatske promjene. Ali prilagodbu moramo imati na umu u svim daljnjim ulaganjima.
"Svaki euro javnog novca bi trebao biti uložen u ciljeve ili doprinositi ciljevima smanjenja emisije stakleničkih plinova, kao i otpornosti na klimatske promjene“, objašnjava v. d. ravnateljice Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Branka Pivčević Novak, dok Ivan Güttler zaključuje: "Želimo izbjeći najgoru stvar, to su gubici ljudskih života, gubici naše imovine i izbjeći gubitke u našim ekosustavima i biosferi“.
