Filip Džankić profesor je engleskog jezika pet godina i izračunao je da će mu od travnja plaća biti veća 170 eura s čime nije zadovoljan.
"Obećano povećanje, ako uzmemo stopu inflacije, su neka tri odlaska u dućan. I to se pojede. Zapravo nemam uvećanu razliku na kraju mjeseca. Dođe mi na isto kao što je bilo prije", kaže Džankić dodajući da to nije prostor ni za kakav luksuz nego na puko preživljavanje.
I dok Filip objašnjava da mu je povećanje već pojela inflacija, u Hrvatskoj udruzi poslodavaca uvjereni su da će rast plaća 240 tisuća zaposlenih u državnom i javnom sektoru, teško milijardu i 63 milijuna eura, utjecati na kretanje inflacije.
Svaki šesti radnik u RH zaposlen u javnim i državnim službama
Kao glavni razlog navode povećanje plaća koje daje država od čak 32 posto u izbornoj godini, tu je i rekordno povećanje minimalca od 20 posto. A i članice HUP-a su lani dizale plaće 15 do 20 posto, ali razlika je u tome, objašnjavaju, što privatni sektor to radi na temelju produktivnosti. Sindikati takvo tumačenje odbacuju.
"Ta teza o tome da će plaće u državnim i javnim službama napuhati inflaciju je tanka. Svaki šesti radnik u Hrvatskoj radi u državnim i javnim službama. Prema tome, mi utječemo s nekih 15 do 20 posto. Na tu priču utječu zloguci, proroci i najavljuju tu neku veću inflaciju", ističe Željko Stipić iz školskog sindikata Preporod.
HUP je u pravu, objašnjava profesorica s Ekonomskog fakulteta Marijana Ivanov dodajući da će se inflatorni efekti vidjeti kroz nekoliko godina.
Što je šok plaća?
"U ekonomiji se to zove šok plaća. Vidjela sam istraživanje koje su napravili Francuzi. Njima rast plaća za 1 posto stimulira rast inflacije za 0.3 postotna poena", objašnjava Ivanov.
I ono što treba izbjeći, dodaje, je spirala rasta plaća i inflacije. Da bi se to izbjeglo, navode u HUP-u, plaće ne bi smjele rasti više od 5 posto bruto, a njihova procjena je da će u 2024. rasti 10 posto.
Ministar gospodarstva Damir Habijan također im kontrira brojkama.
"Imate u prosincu 4,5 posto silazni trend inflacije. U siječnju 4,1. I ako već ne vjeruju podacima koji dolaze iz domaćih institucija, onda se nadam da vjeruju Europskoj komisiji koja kaže 2,6 posto dodatni pad inflacije, najniža uz Finsku i Švedsku, a sljedeće godine 1,6 posto, najniža stopa inflacije u Europskoj uniji", kaže Habijan.
Za ekonomiste ovo je ipak idealno vrijeme za povećanje plaća. "Zato što su inflatorna očekivanja sada dosta visoka. Tako da bi u manjoj mjeri ovo trebalo povećati inflatorna očekivanja. A da smo to radili kasnije, onda bi šok mogao biti nešto veći", smatra profesorica Ivanov.
Uostalom, radi se o plaćama koje su među najnižima u Europskoj uniji, dodaje. I ako je vjerovati trgovcima s kojima smo razgovarali, cijene neće dizati.
