Od iduće godine baš svakom radniku u zemlji premijer je obećao veću plaću.
Jadranko Habazin iz Zagreba kaže da u to vjeruje: "Vjerujem u institucije Hrvatske države, vjerujem u premijera, vjerujem u Vladu."
Marija Dukić iz Zagreba ipak sumnja: "Veće plaće uvijek idu onima koji već imaju veće plaće, a oni koji imaju male plaće i dobiju još 20–30 kuna, tom im ništa ne znači."
Jakov Dizdar ima dobra pitanja: "Na uštrb koga? I gdje će se uzeti? Mora se nekome uzeti, da bi se nekom dalo. Uvijek je tako bilo""
Još se ne zna kome će se i koliko uzeti, niti što će i tko dobiti.
Dok čekamo detalje porezne reforme, pred ploču smo izveli dva profesora i to profesora ekonomije i financija te računovodstva i poreza.
Ovo je okvirni izračun koji nam je dao Ivan Čevizović, profesor računovodstva i poreza u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
"Ako imamo samca u Gradu Zagrebu s 1000 eura bruto plaće i pretpostavimo da ima subvenciju doprinosa za mirovinsko ode 25 posto, odnosno 50 eura, on će morati platiti više poreza nego što je plaćao do sad. Platit će i više prireza. U neto iznosu to će povećati njegovu plaću za 36 eura, odnosno 5 posto", izračunava prof. Čevizović.
Do većih plaća, između ostalog, trebalo bi dovesti ukidanje prireza, što neki građani neće ni osjetili.
Zbog niskih primanja, mnogi ga ni sada ne plaćaju.
Boris Podobnik, prodekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, dodatno pojašnjava: "To posebno vrijedi kao imate malu plaću, a više djece - vama je jednostavno taj osobni odbitak toliko velik da ne plaćate ni porez ni prirez. Najviše u prirezu i porezu sudjeluju bogati građani, oni najviše plaćaju. Siromašni ne plaćaju gotovo ništa."
Ipak, nešto bolje trebali bi proći oni s djecom.
Prof. Čevizović je opet napravio izračun: "I ovdje će doći do povećanja njegovih poreznih obveza, ali će se neto plaća povećati za nešto veći iznos, odnosno 39 eura. Tek bi oni, koji imaju dvoje djece i više, s ovakvom plaćom mogli osjetiti ukupno povećanje od 50 eura na svojoj bruto plaći."
U slučaju povećanja osobnog odbitka, mogli bi profitirati i oni s velikim plaćama. Osim građana, na dobitku bi mogli biti i gradovi.
Podobnik računa: "Dakle, prije reforme bi u ovom slučaju morali izdvajati 64 eura, a nakon reforme bi morali 14 eura dati više gradu i općini. Gradovi i općine u princu se žale da bi s ovom reformom mogli dobivati manje, ali u slučaju siromašnijih građana se može dogoditi da oni izdvajaju više, a da u isto vrijeme imaju i veću plaću."
Više novca Vlada namjerava namiriti iz bruto iznosa. Manje bi od plaće odvajali i za mirovinski stup, a razlika bi se podmirila iz proračuna.
Željko Šemper, analitičar mirovinskog sustava, kaže: "Ovo smanjenje stope mirovinskog doprinosa je prava katastrofa, ne samo za sadašnji mirovinski sustav, nego i za sve one koji će u budućnosti biti umirovljenici."
Tko će biti dobitnik, a tko gubitnik trebali bi doznati idući tjedan.