Novogradnja je najtraženija. Na zagrebačkom Borovju niče zgrada s 80 stanova. Useljenje je planirano na ljeto iduće godine, a više od 70 posto stanova već je prodano. „Cijene se kreću od 3000 do 3500 eura po kvadratu, ovisno o površini, katu, orijentaciji i ostalim parametrima. Manji stanovi od 60-ak kvadrata prodaju se po 3500 eura“ govori direktor agencije za nekretnine Filip Ćulibrk.
S novom stambenom politikom države - cijena ovog stana i svih u novogradnji u konačnici će biti manja 12,5 posto. Odnosno, u cijeni od 210 tisuća eura uračunat je i PDV od 25 posto - koji iznosi 42 tisuće eura, što znači da bi mlada obitelj, ako joj je ovo prva nekretnina, dobila od države povrat PDV-a od 21 tisuću eura. „Uspoređujući s APN-om prijašnjih godina, ovakav stan bi APN subvencionirao s nekih 10-ak tisuća eura, a ovdje ipak pričamo o 20-ak tisuća eura, tako da je kupcima ipak ovo isplativije“ ističe vlasnik agencije.
Bez obzira na to što će dio novca država naknadno vratiti, za kupce bi se stvar mogla zakomplicirati pri dizanju kredita, jer cijena stana ostaje ista. Nejasno kako će točno banke pristupiti ovome planu u praksi. „Vrlo je važno doći do kredita, tu je važna procjena kreditne sposobnosti mladih, kako uopće doći do neto vrijednosti s kojom će kupiti stan? To je nešto čime bi se trebala baviti javna politika" ističe ekonomski stručnjak Petar Vušković.
„I sad bi nama trebao dati netko te kredite, trebale bi nam dati te kredite banke. Banke koje u Hrvatskoj posluju su strane i one nisu spremne, a mi ih za to nikad nismo za to ozbiljno pitali, istu politiku financiranja primijeniti ovdje kod nas, kao što primjenjuju u svojim maticama. Oni ovdje prakticiraju da kad se netko zaduži kreditom da on zaduži između ostalog svoje bubrege i bubrege svoje djece za otplatu toga stana“ ističe za RTL Danas profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Gojko Bežovan.
Kad bi samac koji radi za prosječnu plaću od 1300 eura kupovao stan od 210 tisuća eura - morao bi po trenutačnim kamatama barem 20 godina banci davati cijelu svoju plaću. Što znači da bi oni koji stan kupuju stan gotovinom, od povrata PDV-a, mogli imati najviše koristi.
Uvode se novosti i kod kupnje prve nekretnine u starogradnji. I tu uskače država koja se odriče poreza na promet nekretninama. „Isti stan od 210 tisuća eura u stanogradnji, kupac bi platio tih 210 tisuća eura, međutim bio bi oslobođen 3 posto plaćanja poreza na promet nekretnina, i na ovom primjeru ostalo bi mu 6300 eura“ govori Filip Ćulibrk, direktor agencije za nekretnine.
S druge strane, svi oni koji neće moći do vlastitih kvadrata mogu se nadati da će im pomoći nova politika priuštivog najma, pa država poziva vlasnike stanova koji najmanje dvije godine zjape prazni da im ih predaju.
„Svoj stan ne bih niti slučajno dala na upravljanje državi“ kaže Zagrepčanka Dubravka, a njezina sugrađanka Vesna ističe: „Ideja nije loša, samo od ideje do realizacije, znamo iz iskustva uvijek bude nekih koraka koji su nedorečeni.“
„Ja svoj stan ne bih dao na upravljanje državi, ako dođe netko s kućnim ljubimcem ili tko zna s čim, ošteti se, teško se može vratiti u prvobitno stanje kako oni kažu“ misli Vladimir iz Zagreba.
„Ako uzmemo primjer samca koji dobiva plaću od 1300 eura na mjesec i stan u kojem je najam 600 eura na mjesec – razlika koju bi država plaćala bi bila 210 eura. Recimo da se najam uzme na tri godine, ukupna subvencija bila bi oko 7 tisuća eura“ objašnjava direktor agencije za nekretnine Filip Ćulibrk.
Odnosno, država bi pokrivala razliku između priuštive i komercijalne cijene najma. Ugovor na 3 do 10 godina potpisivao bi se s APN-om, a vlasnici bi unaprijed za sve godine najma dobili novac u dvije rate. Nije Hrvatska prava koji uvodi ovakav model. Isto je pokušano u nizu drugih europskih gradova. „To nije uspjelo u Bratislavi, to nije uspjelo u Budimpešti, to nije uspjelo u Ljubljani“ objašnjava profesor socijalne politike na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Gojko Bežovan.
U Sloveniji je ovakav program na snazi dvije godine, a lani se na njega prijavilo tek sedam vlasnika stanova. „To je uludo bačeno vrijeme, barem se to pokazalo u drugim zemljama. Ako mi tu praksu promijenimo to će biti, meni je to teško vjerovati, ali to će biti jedna inovacija gdje će nam se svi drugi diviti“ zaključuje profesor Bežovan.
Na tržištu nedostaje gotovo 240 tisuća stanova, u isto vrijeme njih 600 tisuća zjapi prazno - Vlada ih ovim planom želi aktivirati. „Kada bi 10 posto, kada bi 5 posto ovakvih stanova uzeli, mi bismo riješili u kratkom roku 30 tisuća stanova u Hrvatskoj“ optimistično govori potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
"Ove intervencije na neki način prikrivaju redovni trend tržišta, samo imamo intervenciju države kroz određene subvencije. Je li to dobro ili loše, ja bih to povukla paralelu s nekadašnjim APN-om koji je samo potaknuo cijene na tržištu da one i dalje rastu“ kaže Vedrana Likan, stručnjakinja za nekretnine.
Država planira obnoviti i iznajmiti i oko 1200 svojih stanova, a putem POS-a plan je izgraditi još 8 tisuća stanova - polovina će ići u najam, a polovina na prodaju. Mijenjat će se i pravila za građevinare, koji će lakše i brže do dozvola. Gdje će se i koliko graditi ovisit će o potrebama gradova.
„Treba biti realan – ništa od ovog što je prezentirano neće donijeti rješenje unutar godine ili dvije dana“ zaključuje Likan. Plan bi se trebao početi provoditi s Novom godinom, a bit će zanimljivo vidjeti kako će se odraziti na tržište?