Vruće je i životinjama na koje isto treba paziti. No, dok se one nekako i mogu skloniti, njihovi vlasnici po najjačem suncu moraju raditi.
Možda su u hladu, ali da mogu govoriti ovi dvotjedni pilići rekli bi nam da im je više dosta vrućina. Na farmi je otvoren svaki prozor, stalno kaplje svježa hladna voda, a u funkciju su se morali staviti i ventilatori.
"Sad kad je tak vruće piju jako puno vode, čak do 3000 litara na dan, a jedu na pola manje tako da se smanjuju i prinosi. Hladimo ih ventilatorima, oni vuku taj topli vlažni zrak van s farme, a improviziramo valjda na milijon načina", objašnjava vlasnik OPG-a Dino Vuk.
Visoke temperature muče i životinje koje su na otvorenom. Krave su zahvalne na svakom centimetru hlada koji pronađu, bilo ispod nadstrešnice ili ispod drveta.
Vladimir Šalković koji također ima svoj OPG ističe da prvo traže hlad pa piju puno vode. "A na kraju se pozna i po mleku da ga manje daju", priznaje.
Nije lako ni ratarima na poljima. U 13 sati kada je u hladu 32 stupnja žanje se pšenica. Jedni imaju kabinu i klimu, drugi ne. No, klima ne znači da se ne mora izaći iz kombajna.
"Prašina je velika pa se na kilere (rashlađivače) prašina nabere pa to treba hoditi čistiti i to na svakoj drugoj, trećoj parceli, a dosta ti je samo kad dođeš do vrućeg motora gdje 50 stupnjeva, a ne 32", prepričava nam gospodin Vladimir.
Visoke temperature u kombinaciji sa bolestima koje su napadale pšenicu na proljeće dovele su do drastičnog smanjenja uroda. Obično bi se na hektaru zemlje dobilo sedam - sedam i pol tona pšenice, a sada, pet - pet i pol.
"Urodi su niži u prosjeku između 30 i 45 posto", objašnjava agronom Pero Pušić i nastavlja: "O ovoj godini nećemo moći pričati u smislu - pokrit ćemo nulu. Nego će biti čisti minusi".
Jedino što bi moglo smanjiti gubitke na kulturama koje još rastu je kiša. Poljoprivrednici se nadaju da će pasti u sljedećih tjedan dana, jer u suprotnom, crno im se piše.