Kakvu hranu jedemo? Samo u zadnja dva tjedna Državni inspektorat je uklonio 300 kilograma nepravilno označenih namirnica i onih kojima je istekao rok. Imamo analizu kvalitetu šunke i jaja.
Što je analiza otkrila reporterka RTL-a Danas Maja LipovšćakGarvanović doznala je od voditelja Odjela za sanitarnu mikrobiologiju NZJZ dr. Andrija Štampar Zdenkom Mlinarom.
Objasnila je da su analize prošle dobro i da nisu pronađene nikakve nesukladnosti. No, na jednom uzorku šunke, i to onom s domaćeg OPG-a ipak je došlo do porasta broja mikroorganizama.
Što to znači i što se pronašli?
Ako rezimiramo četiri uzorka, tri su bila praktički idealna i nije zabilježen baš nikakav mikrobni rast što je pohvalno. Ali imamo jednu šunku gdje smo zabilježili jedan mikrobni rast, i to u znatno većem broju nego što bi to trebalo biti. Radi se o broju mikroorganizama od 100.000 do milijun po gramu, što je previše jer je dozvoljeno tisuću bakterijskih stanica. Mikroorganizam koji je pronađen je iz roda stafilokoka, srećom ne onih koji mogu prouzročiti trovanja. Osim tih bakterija, koje su bakterije kvarenja, koje neće ugroziti ničije zdravlje, dovest će samo do kvarenja namirnice. Važno je naglasiti da nisu zabilježeni nikakvi patogeni mikroorganizmi, nema salmonele, escherichije, listerije, ničeg što bi moglo ugroziti zdravlje potrošača.
Je li ugroženo zdravlje starijih ili imunokompromitiranih osoba ako konzumiraju tu šunku?
S ovakvim mikroorganizmima ni to nije slučaj. Radi se isključivo o problemu kvalitete, ne sigurnosti. Ova šunka po kvaliteta nije onakva kakva bi trebala biti i sigurno će doći do ranijeg kvarenja.
Šunka koju spominjemo nije bila vakuumirana niti je bila pohranjena u hladnjaku kad smo je kupili. Je li možda to uzrok?
Obično isključimo takve elemente jer se uzima uzorak iz središta komada mesa pa je zanimljivo da je ovakva mikrobiološka slika.
Dakle samo je nepošteno prema potrošaču koji izdvoji novac da dobije proizvod skraćenog roka trajanja?
Tako je, ovdje je to jedini slučaj. Generalno govoreći, samo je jedan proizvod od četiri bio nesukladan, ali ne toliko da bi ugrozio nečije zdravlje.
Prema podacima Državnog inspektorata (DIRH), ipak je na terenu bilo problema. Čak 300 kilograma namirnica je uništeno, jesu li proizvodi koje kupujemo sigurni?
Volio bih rezimirati da jesmo. To je posao koji radimo svaki dan, i mi u laboratorijima i kolege iz DIRH-a, i kada uzmete u obzir da se obradi 25.000 ispitivanja, od toga 6.000-8.000 uzoraka hrane godišnje te da je uvjetno rečeno samo tri do četiri posto nesukladnih uzoraka, rekao bih da je to još uvijek dobro. No, moramo se boriti da ostane dobro jer trendovi se mijenjaju na gore. Ima posla za sve.
Koliko često vi pronalazite bakterije u hrani?
Nađemo, u manjim slučajevima to budu i patogeni (organizmi, op.a.). Tada se obavještavaju svi koju trebaju, od proizvođača do DIRH-a i odrađuju se sve popravne mjere. Zato se u medijima znaju pronaći obavijesti da se neki proizvodi povlače s tržišta. To je sve plod dobrog rada.
Početkom travnja imali smo slučaj trovanja studenata u menzi na Građevinskom fakultetu, također ste i te analize provodili, dokazano je na kraju da je problem bio u jednom od zaposlenika?
Tako je. To bi bio možda najčešći slučajevi trovanja hrane sa stafilokokima. Stafilokoki obično su flora u našem nosu, možemo ih naći na oštećenim rukama u gnojnim ranama. Mislim da je to i ovdje bio slučaj. Osim što je stafilokok izoliran iz nosa i s ruka jednog od zaposlenika i iz uzorka mljevenog mesa.
I zato je to tako na brzinu buknulo?
Takva trovanja su dosta intenzivna, sreća nisu fatalna. Ali već u pola sata do sat u tijelu se događaju reakcije, javljaju se grčevi, bolovi, povraćanje.
Rekli ste da je zaposlenik imao otvorenu ranu na ruci, vjerojatno zbog toga?
Nije bila otvorena rana, ali je bila ozljeda i nije bilo zaštićena ruka kako bi trebala biti.
