Na svojoj koži inflaciju su osjetili najviše umirovljenici. Zato ekipi ovog zagrebačkog staračkog doma trajni dodatak na mirovinu, ako ostane na svega 5 eura po godini staža, i ne znači previše.
"To nije iznos koji će nešto bitno u našem životu promijeniti", kaže Nevenka Imbert, umirovljenica koja boravi u Domu za starije Trešnjevka. Slavko Trnka dodaje: "Mi ljudi koji smo radili cijeli radni vijek smo zaslužili - dostojanstvenu starost".
Umirovljenici još od izbora čekaju obećanu 13. mirovinu. Vladajući to sada zovu trajni dodatak. Za 78-godišnju gospođu Božicu s 30 godina radnog staža to bi značilo - 150 eura.
"Osjećam se malo tužno, kao mali miš koji ispod stola za kojim se netko jako časti, ja čekam da mi tri mrvice opadnu. Nije to lijepo", ističe Božica Trnka iz Zagreba.
Borba za veći dodatak
Matica umirovljenika pregovara da dodatak bude i veći.
"Ovo sada za naše umirovljenike su mrvice, ali opet je velik iskorak u odnosu na prije kako je bilo jer kroz ovo krizno vrijeme Vlada je reagirala kako je mogla najbrže, a to je bilo devet dodataka, to nije za zanemariti, ali sada sve što ide neka ide kroz mirovinski sustav i neka bude dio mirovine", objašnjava Višnja Fortuna, predsjednica Matice umirovljenika Hrvatske.
U devet jednokratnih pomoći Vlada je u posljednjih nekoliko godina umirovljenicima isplatila 230 milijuna eura. Da je bio uveden trajni dodatak dobili bi - 40 milijuna manje. Iznos od 5 eura po godini staža za analitičara mirovinskog sustava je premalen.
"To je tek četvrtina prave one 13. mirovine koja bi trebala biti da se isplati kao u čitavoj Europi. Mađari su sad u veljači isplatili dvije siječanjske mirovine, Slovenija ima ljetni regres da ljudi mogu na more", kaže Željko Šemper, analitičar mirovinskog sustava.
Zna se i da iznos trajnog dodatka ne bi bio fiksan, već bi se svake godine ponovo utvrđivao.
"Kao što to stoji u odlukama Ustavnog suda da se može dati onoliko koliko se ima. Pretpostavljam da ako bi državni proračun bio izdašniji da bi svi iznosi i plaća i mirovina bili veći", objašnjava Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Dodatak ne bi značio i obustavu Vladinih paketa pomoći.
Nova formula za usklađivanje mirovina
Bulaja dodaje da se dodatak uvodi kao trajno pravo u mirovinskom sustavu odnosno u zakonu i nema nikakve veze s jednokratnim novčanim primanjima.
Iako se Vlada hvali da je prosječna mirovina od 2016. narasla za 75 posto - slaba je to utjeha umirovljenicima kojima inflacija pojede većinu.
"To jako lijepo zvuči, a u stvarnosti i dalje čuješ i dalje vidiš da s time kako raste mirovina, na način na koji se obračunava nije dovoljno za jedan dostojanstven život većine", rekla je umirovljenica Božica.
Poboljšanje bi trebala donijeti nova formula za usklađivanje mirovina. Umjesto dosadašnjih 70:30 kad se govori o omjeru rasta cijena i rasta plaća na 85:15 u korist povoljnijeg faktora. Matica umirovljenika želi da to bude i više jer u riziku od siromaštva svaki je treći - hrvatski umirovljenik.
