"Osjetio sam poziv, htio sam raditi nešto plemenito i kad sam počeo jednostavno sam se vidio u tome", govori spasilac Fran Matić.
"Vrlo često na plaži nema medicinskog osoblja, tada je licencirani spasitelj osposobljen za pružanje prve pomoći", dodaje Marijan Mihovil Ban.
Za postati spasilac potrebno je biti punoljetan, zdrav, na testu isplivati 400 metara za manje od 8 minuta i roniti 25 metara u daljinu. Njih dvadesetak je na tečaju u Zagrebu, koji traje tjedan dana. Među njima je tek jedna dama.
"Budući da volim pomagati ljudima, odlučila sam se prijaviti na ovaj tečaj", dodaje Amela Botinić.
Svake dvije godine obnavljaju licencu na ovakvom tečaju koji nije nimalo lagan.
"Jako je zahtjevno, jer uz frišku kondiciju, moraju biti spremni i koncentrirani na pružanje prve pomoći", dodaje Krunoslav Špajdl, instruktor za spašavanje u Hrvatskom Crvenom Križu.
U Hrvatskoj je oko 700 licenciranih spasilaca. No, to nije dovoljno - treba ih, kažu nam, oko 1000. Zašto ih manjka? U Crvenom križu ističu - nedovoljno je uređen sigurnosni sustav kupališta.
"Imamo regulativu, pravilnik za morska kupališta, a što se tiče bazenskih nemamo regulativu, ali Hrvatski Crveni Križ je stalno u kontaktu s koncesionarima, a oni bez obzira na to zapošljavaju spasioce", govori Silvana Radovanović, voditeljica Spasilačke službe Hrvatskog Crvenog križa.
Od utapanja svake godine život izgubi oko 90 ljudi u Hrvatskoj.
"Uvijek postoji neki problem koji se može dogoditi sa srcem. Oni ulijevaju neku sigurnost i dobro je da su prisutni", govori Neno Dvornić iz Zagreba.
Važna su sigurnosna karika, posebno u turističkoj sezoni.
"Ono što je najvažnije da svi koji završe tečaj mogu dobiti posao", dodaje Radovanović.
Hrvatski Crveni križ, koji jedini organizira ovakve tečajeve, na testiranju čeka nove spasioce.