Europska unija bi uložila trilijun eura više u obranu da su europske članice NATO-a izdvajale dogovorenih dva posto BDP-a, ali nisu. Europska komisija tek sada je donijela prvu strategiju za obrambenu industriju, a to bi moglo utjecati i na hrvatsko tržište.
Većina od 40 tisuća VSH pušaka hrvatske proizvodnje iz HS Produkta idu put Amerike, ali možda ne zadugo.
"Mi bi mogli u vrlo kratkom roku to i uduplati. Mi izvozimo sada u Ameriku ne zato što to želimo, nego zato što je europsko tržište doista premalo", kaže Željko Pavlin, predsjednik Uprave HS Produkta.
Najtraženija je municija
Više od 80 posto naoružanja EU trenutno kupuje izvan svojih granica, a najviše od SAD-a. Žele smanjiti tu ovisnost pa Komisija izlazi s ambicioznim planom. Domaću proizvodnju u idućih šest godina želi dići na 50 posto i nastaviti povećavati. Do 2030. cilj je kupovati 40 posto potreba zajedničkom nabavom.
"One zemlje koje imaju zajedničke potrebe bi zajedno nabavljale, imale bi pojednostavljenu proceduru i benefite", ističe Gordan Pešić, potpredsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije.
Najtraženija je municija. Skladišta su prazna zbog donacija Ukrajini. U Hrvatskoj se godinama spominje tvornica streljiva o kojoj je ministar govorio i pred saborskim odborom.
"Inzistirat ću da se u Hrvatskoj osnaži proizvodnja, ne samo streljiva nego i oružja", govorio je Anušić.
'Imamo limitirane kapacitete...'
Tvrtke ne dijele ministriov optimizam.
"Ja bih rekao da u Hrvatskoj imamo limitirane kapacitete. Ne možemo se preorijentirati u potpunosti na proizvodnju municije", kaže Pešić.
HS Produkt razmišljao je o proizvodnji metaka, pa odustao jer jedna od osnovnih sirovina nije lako dostupna u Europskoj uniji.
"U Europi ne znam da ima više od dvije, eventualno tri, tvornice baruta i te sirovine se najviše nalaze u Rusiji i Africi", naglašava Pavlin.
Tko će to sve platiti?
Dok se streljivo ne čini lako dostižno, Hrvatska može biti prva s projektom sa zagrebačkog FER-a. Spoj letjelice i broda pobjedio je na prestižnom natjecanju u Dubaiju. A Komisija u strategiji stavlja naglasak baš na bespilotne letjelice.
Bruxelles i dalje nema odgovora na pitanje tko će sve to platiti. Za sada je u proračunu osigurano tek 1,5 milijardi.
"Vjerujem da će biti potrebno davati veću količinu novaca", dodao je Pešić.
Koliko se u novu strategiju može uklopiti Hrvatska, MORH i Vrhovni zapovjednik danas bez komentara.
POGLEDAJTE VIDEO: Planira li Macron slati trupe u Ukrajinu? Vojni stručnjak: 'To je više psihološka stvar'