Ovogodišnja blagdanska košarica bit će skuplja nego lani. Glavna zvijezda božićnog ručka - purica, poskupjela je 3 eura, dok je odojak čak dvostruko skuplji nego prije dvije godine. A i svi ostali mirisi na stolu stajat će vas više ovoga Božića. Ima li malo rješenja za ovakvu skupoću?
Građani nam kažu da bi im bilo puno lakše kad bi im i primanja platila ova poskupljenja. Vidljivo je to ako usporedimo blagdanske košarice iz 2022. i 2023. godine. Nažalost, za ovu godinu još nije predstavljena, ali imali ste priliku vidjeti kilogram purice za čak 18 eura, a šuška se da bi kilogram odojka mogao biti čak 14 eura.
Dokad će to biti tako i hoćemo li iduće godine plaćati još skuplje? Razgovarali smo s nekadašnjim predsjednikom Nezavisnih sindikata Krešimirom Severom.
Hoće li se te cijene smiriti i hoćemo li iduće godine plaćati još više?
Pa nisam uvjeren da će se smiriti radi toga što ljudi kupuju. I dok god ljudi kupuju, dotle cijene rastu.
A što je s ovogodišnjom košaricom? Još niste napravili analizu, ali možemo li očekivati da će ona poskupjeti?
Sasvim sigurno da će poskupjeti. Već naši nekakvi prvi pokazatelji, preliminarno smo nešto pretraživali, i vidimo da su cijene otišle gore i to solidno. Uvijek to radimo onaj zadnji tjedan pred sam blagdan Bilo da je riječ o Božiću ili Uskrsu.
Kad su cijene još i više.
Ali tu se još malo međusobno poravnaju i trgovci, vide kakva je potražnja. Ove godine će potražnja sasvim sigurno biti opet izuzetno visoka. Lani znamo da su te košarice već bile rekordno visoke. Iz godine u godinu zapravo rastu, no nikad nije bilo tolikoga skoka. Ono što je za očekivati je da će možda ipak doći do malog smirenja u uvjetima u kojima ta potražnja možda stagnirati. Ali u svakom slučaju ono što je za prepoznati je to da je došlo do drastičnog rasta cijena onih sastojaka koji su nama temeljni sastojci blagdanskog stola. I tu možemo očekivati da će poskupljenje biti osjetno. A s druge strane, pa građani se ne žele odricati tradicije. Naravno da najveća većina građana već odavno odstupa od one temeljne tradicije koja je bila prepoznatljiva za njihove djedove i bake, roditelje. Tu se rade različiti ustupci i više nismo kod velikog dijela, ne samo onaj tradicionalno najskupljoj, nego ni na onoj srednjoj košarici. Ljudi se spuštaju još niže, ali žele obilježiti blagdane. Ne žele se odreći svoje prepoznatljivosti i svojeg identiteta. A to prepoznaju svi oni koji nešto nude i dižu cijene u nebo jer im je to prigoda dobro zaraditi, a pohlepa u Hrvatskoj, kao što smo vidjeli, posebice kad je riječ o hrani, nema granica i svi oni koji prodaju očekuju da tu mogu dobro ubrati, a građani štede na jednoj strani da bi mogli pratiti.
O kojim se postocima otprilike radi? Imate li možda neke proračune? Lani je ova najsiromašnija poskupila za devet posto, dok je ova najbogatija za nešto više od 30 posto.
Teško je govoriti o postotcima poradi tih kombinacija koje su se i događale. Tako da ove godine očekujemo da bi svakako moglo biti iznad deset posto koje je bilo i lani za najsiromašnije, a ovo najskuplja vidimo sada upravo po cijeni blagdanske purice, vidimo po cijeni odojka, po cijeni janjetine. To su oni neki osnovni blagdanski sastojci, bilo da je riječ o Božiću, bilo da je riječ o novoj godini i tu su cijene otišle dovoljno visoko. Svatko tu ima neka svoja opravdanja. Te svinjska kuga, te se dogodilo ovo ili ono… Ne znam koja je to kuga pogodila janjetinu ili koja je kuga pogodila piletinu ili koja je kuga pogodila puretinu.
Skuplji su energenti, sve je poskupjelo. I na to se vade
Činjenica je da svi oni koji imaju, primjerice, janjetinu ili nešto njih ti energenti baš nisu drastično pogodili i još uvijek janjcima ne griju mjesta gdje se janjad hrani. Ali u svakom slučaju znaju da će ljudi biti spremni platiti i dižu cijene. I to je ono što zapravo pomalo nas odvlači od same biti blagdana i Božića, jer davi nas cijena. Želimo to obilježiti, a s druge strane ne želimo potrošiti. Izvlače od nas što god mogu.
