Iza nas je najtoplije ljeto na sjevernoj polutki od kada je mjerenja. Posljednja tri mjeseca obarali su se temperaturni rekordi. Posljedice klimatskih promjena, upozoravaju stručnjaci, bit će još izraženije, ali s njima ćemo morati naučiti živjeti. O utjecaju klime na cijene hrane razgovarali smo sa Zvjezdanom Blažić, savjetnicom za prehrambenu industriju i poljoprivredu.
Vremenski ekstremi jasno nam je svima direktno utječu od same nesigurnosti za urod, a kasnije do onog glavnog do formiranja cijena. Što onda možemo očekivati ove jeseni?
Pa ove jeseni je zaista situacija za proizvođače voća i povrća, a onda i za potrošače vrlo nesigurna. Zna se da urod će biti značajno slabiji. Naša je najznačajnija kultura, jabuka podbacila preko 30 posto i tako će biti i kod većine drugih kultura. Tako da teško da će se moći izbjeći neka korekcija cijena. Ovog časa cijene voća su u odnosu na prošlu godinu u padu, čak su pale preko četiri posto u srpnju, pa i u kolovozu, ali tek puni rezultat zapravo je i to što će se događati kasnije jer je kolovoz bio najtopliji i on je učinio najveću štetu i to gotovo u cijeloj Hrvatskoj. Naravno, značajno veće štete su u istočnoj Hrvatskoj, odnosno u Slavoniji, a nešto malo manje su zapadna Slavonija, dio oko Međimurja i Zagorje ,dio oko Zagreba, gdje također postoji velika proizvodnja.
Značajno je manje žitarica, a time i manje hrane za stoku. Kako to može uopće utjecati i na cijene mesa?
Što se tiče cijena žitarica tu sad više toliko cijene ne ovise o situaciji na lokalnom tržištu iako je gotovo u cijeloj Europi isto tako pao urod. Ne toliko u Europi, pšenica je ove godine podbacila, ali kukuruzu je, pogotovo i kod nas i u svim susjednim zemljama pa skroz do Ukrajine, e tu je urod pao, pa u nekim dijelovima i 70 posto. Nama je kukuruz, inače glavni poljoprivredni proizvod, prvi izvozni proizvod, tako da ja ne vjerujem da ćemo mi ostati bez žitarica ili imamo dovoljno veliku proizvodnju za vlastite potrebe, ali će biti smanjen sigurno i izvoz.
Poskupljenje ne bi trebalo biti?
Zaista mislim da ovog časa ne bi još trebalo biti poskljupljenja. Nesigurnost je velika. S obzirom na ovakve ekstremne uvjete i sve što se dešavalo zadnjih godina nitko ne može s nekakvom stopostotnom sigurnošću reći - da, mi ćemo imati stabilne cijene. I proizvođači su dosta zabrinuti za ovakvu situaciju. Oni će snositi jako veliki teret ove godine.
Potrošače najviše zanima naravno jesu upravo te cijene. Sami ste rekli da inflacija usporava, ali cijene nekako stagniraju. Što je onda s ovim obrnutim trendom? Je li izgledan, toliko željeni trend da konačno osjetimo da jednako kako pada inflacija padnu i cijene?
S obzirom na ovakva kretanja kakva jesu ove godine, mi imamo svaki mjesec nešto usporavanje rasta cijena, ali još uvijek je rast. U dijelu koji se odnosi na hranu i piće bio je 2,3% u odnosu na prošlu godinu. Prošlih mjeseci je bilo čak ispod dva posto rast cijena. U srpnju je povrće imalo pad cijena sedam posto u odnosu na prošlu godinu. Teško da će takav trend biti moguće zadržati. Ovi uvjeti koji su bili će dovesti do toga da će neke cijene rasti sigurno, tako da ne možemo očekivati značajniji pad.