Šibenik se u zadnjih deset godina razvio u sve veću turističku zvijezdu obale.
Ali kako? Prvo su riješili kanalizaciju, odvodnju, promet i smeće.
"Što je turizam nego puno više ljudi u datom vremenu koji očekuju da im sustav življenja i boravka budu organizirani, a to znači da mogu lako i jednostavno doći do Hitne pomoći ili da mogu lagano i efektno doći do nekog restorana i tu parkirati", kaže gradonačelnik Šibenika, Željko Burić.
Takva se strategija od 1.1. sljedeće godine očekuje od svih gradova i županija. To znači da će Split izračunati treba li im još fast foodova ili ipak javnih WC-a, da kilometri plaže moraju odgovarati broju gostiju, da garaže neće moći prijaviti kao kuće za odmor, a na otocima bez liječnika - nema turizma.
"Svi oni koji ne budu donijeli planove upravljanja ide gašenje turističkih zajednica pod broj jedan, pod broj dva svi oni koji ne donesu planove upravljanja s konkretnim projektima koji će se financirati iz fonda turizam - neće se moći financirati", rekla je jučer u RTL-u Danas ministrica turizma, Nikolina Brnjac.
To bi gradovima moglo odnijeti i trideset posto proračuna.
"U prvom redu dozvoljeno je kada su prostorni planovi tako planirani i kada je omogućeno da se pružanje usluga odvija u stambenim naseljima. Situacija u kojoj jesmo danas pokazuje da moramo drugačije upravljati destinacijama", govori Monika Udovičić, Uprava za sustav turističkih zajednica, kategorizaciju i pravne poslove Ministarstva turizma.
Evo, primjerice, Zagreb ima duplo manje smještajnih kapaciteta od - Rovinja. Tamo u centru gotovo da nema kuće u kojoj žive domaći. Samo apartmani, apartmani, apartmani.
"Mi imamo oko 40 000 registriranih kreveta za komercijalni smještaj, a kad tome još dodamo oko 3000 objekata nekomercijalnog smještaja kao kuće za odmor ili vikendaše onda možemo računati da tijekom ljeta imamo evo baš u ovom trenutku preko 60 000 ljudi", kaže Odette Sapač, direktorica TZ grada Rovinja.
Napisali su oni strategiju i to izdvojili kao problem, ali nisu imali alate. Novim zakonom moći će na neko vrijeme zabraniti otvaranje smještajnih kapaciteta koji više nisu potrebni. I apartmana i velikih hotela.
Dubrovnik je smanjio broj kruzera koji smiju pristati, broj ljudi koji smiju u staru gradsku jezgru, a držat će se toga i dalje jer znaju što znači ostati bez novca i Turističke zajednice.
"To nama u ovom trenutku ne predstavlja uopće promišljanje s obzirom na to da će se grad Dubrovnik držati svih pravila", poručuje Mato Franković, gradonačelnik Dubrovnika.
Bit će tu naravno puno investitora koji se neće slagati, ali ako nitko ne stane na kraj pojavi hotela većih od samog otoka i najezde kebaba - teško da bi ostali na turističkoj karti.
