DOBRA I LOŠA VIJEST /

Jedemo ga najviše, a proizvodimo najmanje. Isplati li se uopće saditi povrće?

Najnovije istraživanje je pokazalo da upravo stanovnici Hrvatske odnedavno jedu najviše povrća u Europi. U samo tri godine je potrošnja povrća u Hrvatskoj narasla s 59 na 83 kilograma godišnje. Dakle, Hrvati jedu u prosjeku 300 grama povrća dnevno

10.3.2024.
11:00
VOYO logo

U Hrvatskoj je zadnjih godina drastično pala proizvodnja povrća, gotovo se prepolovila. Podatak je to koji zabrinjava, ali i čudi ako se uzme u obzir da, prema najnovijim istraživanjima Landgeista Hrvati jedu najviše povrća u Europi.

Dio kupaca obavlja tjednu kupnju, pa se proda najviše povrća koje je bez obzira na cijene mnogima neizostavno na jelovniku. RTL-ova ekipa posjetila je tržnicu subotom te razgovarala sa kupcima i prodavačima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mi koji kupujemo, nama uvijek skupo, a oni koji prodaju, njima uvijek jeftino. Ja ga jedem barem dvaput sedmično. Najviše blitvu. Žena bodulica i što ću, a ne smeta ni meni", kaže Zadranin Duško o prehrambenim navikama njegove obitelji oko povrća.

Njegova sugrađanka Mirjana bez povrća ne može zamisliti ni jedan ručak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Svaki dan jedem. Moja prijateljica kaže idemo na ručak kod Mire, najest ćemo se svega, a mesa vidjet nećemo. Eto takav je moj odnos prema povrću", rekla je Mirjana.

Najnovije istraživanje je pokazalo da upravo stanovnici Hrvatske odnedavno jedu najviše povrća u Europi. U samo tri godine je potrošnja povrća u Hrvatskoj narasla s 59 na 83 kilograma godišnje. Dakle, Hrvati jedu u prosjeku 300 grama povrća dnevno.

Zdravije prehrambene navike su dobra vijest, ali loša je da je više od polovice povrća iz uvoza. Unatoč povećanoj potražnji, dogodio se veliki pad u proizvodnji. 2020. godine je u Hrvatskoj proizvedeno 250 tisuća tona povrća, a dvije godine kasnije samo 160 tisuća tona.

"Ja ću posaditi oko 200 kila krumpira. Moram kupiti sjeme, moram đubar uzeti, moram izorati njivu, moram je urediti kako triba ako mislim je saditi. Meni tu ne gine najmanje 300 do 400 eura. I sad vi meni recite koliko seljak može dobiti od toga? Mislim negdje 30 do 40 posto", kaže Zvjezdana Stipčević koja na tržnici prodaje svoje povrće, ali i ono koje kupi od drugih proizvođača.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Njezina kolegica za susjednim štandom smatra kako je bavljenje poljoprivredom sve manje popularno, pa je i to razlog pada proizvodnje.

Image
CIJENE I DALJE RASTU /

Tko si to više može priuštiti? Zamrznuto povrće poskupjelo 40 posto, jaja 38, šećer je skuplji 33, sladoled 30, čips 29...

Image
CIJENE I DALJE RASTU /

Tko si to više može priuštiti? Zamrznuto povrće poskupjelo 40 posto, jaja 38, šećer je skuplji 33, sladoled 30, čips 29...

"Neće ljudi radit zemlju, nitko ne voli zemlju radit. Kažu da nije isplativa, a je, samo treba raditi. Ali, doći će vrijeme kad će se zemlja radit sve više i više jer hrana je puno zatrovana, uvozna hrana se prodaje i to je puno pesticida" smatra Senka Pastuović iz Murvice Gornje koja na tržnici u Zadru prodaje samo ono što njena obitelj uzgaja u obližnjoj Murvici. Njezin suprug je i danas bio u polju iako je padala kiša.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Bob, luk, kapulica, blitve mlade i brokule, prasunica- čimula što se kaže. Tako, imamo svega. Uvijek beremo, sadimo" kaže Ivan Pastuović koji je danas sadio brokulu na zemljištu gdje ima i tri bušotine s vodom, pa se ne boji ni sušnijih perioda godine. Jedan od rijetkih poljoprivrednika koji se ne žale i podvlači.

"Od toga živimo. To se jako isplati. Ljudi se tu puno varaju kad misle da nije. Svi se vade na skupo je ovo, skupo je ono, materijal, sve, ali treba krenuti tko što su naši stariji ljudi kričali. Oni su uzgajali svoje blago i imali svoj stajski gnoj", dodaje Ivan.

Upravo stajsko gnojivo iz vlastite staje snižava troškove proizvodnje, tvrdi ovaj proizvođač povrća i dodaje kako je tako uzgojeno povrće i puno zdravije i ukusnije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo