Čak 40 posto građana Hrvatske ne zna se prilagoditi rješavanju osnovnih problema. Uz to, trećina odraslih razumije samo kratke rečenice. Pokazuje ovo novo istraživanje kojim je obuhvaćeno 30-ak razvijenih zemalja svijeta. Da su šokirani, priznaju i u Vladi, a što kažu oni koji odraslima još stignu podignuti prosjek?
Hrvati štrebaju umjesto da uče. Nije se očekivalo, ali sada je to pokazalo i istraživanje. "Mislim da Hrvati uče u zadnji čas, napamet, da se čim brže, a ne kvalitetnije. Još sad s umjetnom inteligencijom nam je nešto lakše, pa manje upotrebljavamo mozak", smatra Bartol Belošević učenik 4. razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu.
Kako bismo vidjeli koliko ulažu u svoje znanje, provjerili smo s maturantima. Na njihovu sreću, to nije bilo za ocjenu. Rezultati pokazuju - kako svi svaki dan koriste mobitel dok njih 71 posto barem jednom na mjesec čita knjigu, piše pismo dopis ili mail.
"Meni je kod hrvatskog najteže čitanje jer ne volim čitati i nemam baš neku koncentraciju za čitanje", kaže Lucija Žitnik, učenica 4. razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu
Profesori hrvatskog tvrde - škola je ključna za stjecanje pismenosti.
Dok učenici u Španjolskoj i Francuskoj za gramatičke pogreške u testu iz matematike ili fizike dobivaju negativne bodove, u Hrvatskoj to - nije slučaj.
"I onda ono što vidimo na terenu je da se hrvatski njeguje na satu hrvatskoga, a ostali predmeti stavljaju jezik sa strane i druge stvari su im bitnije tako da sve to utječe na dosta nisku razinu pismenosti", tvrdi Iva Živković, profesorica hrvatskog jezika u Gimnaziji Lucijana Vranjanina u Zagrebu.
Od 31 zemlje 18. smo po čitalačkoj pismenosti. Gori smo od Japana, Švedske i Finske, ali bolji od Amerikanaca, Francuza, Austrijanaca i susjeda Talijana.
"Treba uzeti u obzir da je ovdje populacija od 16 do 65 ispitivana, imamo jedan dio starije populacije, sve razine obrazovanja su morale biti pokrivene da bismo mogli govoriti o relevantnosti istraživanja zato se ovo istraživanje smatra najvećim istraživanjem u području obrazovanja ne samo u cijelom svijetu", rekao je Mario Vučić, pomoćnik ravnatelja u Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.
Stečena znanja Hrvati ne znaju primijeniti u svakodnevnom životu. U prilagođavanju u rješavanju problema imamo najlošije rezultate. "Znam po sebi i po svojim vršnjacima da rijetko ćemo znati kako se snaći u nekoj situaciji. Najvjerojatnije ćemo ići odmah guglat što nije dobro, mislim da postoji puno zanimanja, ljudi uz naše roditelje, profesore, sve starije koji nas okružuju da njih možemo prvo pitati", ističe Josipa Palička, učenica 4. razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu.
Rezultatima istraživanja o 28 posto Hrvata koji razumiju samo kratke jednostavne rečenice - šokiran je i ministar obrazovanja. "Da li nas zabrinjavaju, naravno. Htjeli bi da budu rezultati bolji međutim oni nisu po onom nekakvom izričaju tragični i zabrinjavajući oni su u skladu s rezultati koji naši učenici postižu na PISA istraživanjima. Ove godine smo prvi puta bolji iznad prosjeka ostalih zemalja", kaže Radovan Fuchs, ministar znanosti, obrazovanja i mladih.
Pitanje je što donosi budućnost. "Za sad ne izgleda baš obećavajuće, ali mislim da se sve može popraviti ako nađemo nekakvo zajedničko rješenje. Sve je moguće, samo se treba potruditi za dobre rezultate", kaže Ema Župančić, učenica 4. razreda Gimnazije Lucijana Vranjanina u Zagrebu.
Hoće li rezultati biti bolji, doznat ćemo 2033. Tada se očekuje - novo istraživanje pismenosti Hrvata.
