Na pametnom satu ili mobitelu, prije desetak godina, brojanje koraka postalo je iznimno popularno, a kako bi se dosegnula magična brojka od oko 10 tisuća koraka na dan.
Marija iz Zagreba također broji korake i to mobitelom.
"Odem tu i tamo prošetat s curicom svojom. Nisam nešto previše aktivna i prezaluđena tim brojanjem koraka," govori nam Lucija.
Da prohoda 10 tisuća koraka, prosječnoj osobi treba između 80 i 150 minuta.
Ana iz Njemačke već je napravila 9217 koraka. "To smo nas dvije danas napravile, ja i sestra. Trebalo nam je 80 minuta," kaže Ana.
Ivor nije jedan od onih koji broji korake, ali ne smatra da je to besmisleno. " Svaki podsjetnik je dobar," smatra Ivor.
Aplikacije službe kao motivacija za kretanje, no sve je krenulo kao marketinški trik.
"To je japanski liječnik 1964. godine Hatano počeo prodavati pedometre i onda je postavio kao cilj 10 tisuća koraka, a simbol u japanskom jeziku 10 tisuća izgleda kao čovjek koji hoda," kaže nam Slaven Krlatić, voditelj Odsjeka za promicanje tjelesne aktivnosti pri HZJZ-u.
Nova analiza koja sadrži 17 istraživanja u kojima je sudjelovalo 227 tisuća ljudi otkriva i da je 4 tisuće koraka na dan dovoljno da se smanji prosječna smrtnost, a samo 2400 da se smanji rizik od smrti uzrokovane kardiovaskularnim bolestima.
"Hodanje je osnovni oblik kretanja čovjeka. To je aktivnost koju možemo provoditi cijeli život, ne trebaju nam nikakva posebna znanja i sposobnosti," tvrdi Slaven.
Više aktivnosti – bolje za zdravlje.
Svjetska zdravstvena organizacija onima od 18 do 64 godine preporuča minimalno 150 do 300 minuta umjerene fizičke aktivnosti na tjedan ili 75 do 150 minuta one intenzivnije aerobne, uz vježbe jačanja velikih skupina mišića dvaput na tjedan ili više. Isto vrijedi i za starije od 65 kojima se posebno preporučuju vježbe ravnoteže i koordinacije.
Jer jurnjava za brojem koraka nije nužna, ali tjelesna aktivnost jest.
