Država će podstanarima plaćati dio najamnine. Dio je to vladinog plana, koji bi barem malo trebao olakšati građanima najam stana. Cijene su otišle u nebo, pa, uz skupu hranu, od prosječne plaće malo ostane za život.
Prečko ima 700 stanova za najam, Vrbani 900, Šestine 800, Sveti Duh 900, Maksimir 1500, Split 430, a Vukovar sve skupa tri stana za najam.
Dok ovako izgleda stanje na tražilici za stanove, praznih je stanova oko nas 400 000. Zato su cijene ovih koji su spremni za najam skočile toliko da se ne možemo čuditi što mladi sve dulje žive s roditeljima.
"Najmodavac određuje kakva će biti cijena njegovog stana jer je to tržište, to tako funkcionira u svemu i s proizvodima i sa stanovima, sa svime, a onda je na nama hoćemo li to moći platiti ili ne. Mislim da je generalno problem što si veliki broj nas mladih to ne može priuštiti", kaže Lukrecija Bednjički, mlada voditeljica društvenih mreža jedne tvrtke koja, dok ne nađe stan, živi s roditeljima.
Od APN-a više ništa, ali država će ove godine pokušati na drugi način. Prazne stanove planiraju vratiti u opticaj, a njihov najam subvencionirati.
Branko Bačić to je najavio još u ožujku uz objašnjenje: "Čemu ulaziti u nove građevinske prostore, osiguravati nove površine za stambenu izgradnju kad je moguće kroz model koji ćemo predstaviti javnosti te stanove staviti u funkciju".
Predstavit će ga do kraja ovog mjeseca, a najveća je nepoznanica koliki bi iznos u tom slučaju plaćali najmoprimci, a koliki bi dio do tržišne cijene platila država. Tržišnu cijenu definira ministar, odnosno radna skupina.
Karla Kregar, agentica za nekretnine smatra da omjer treba biti takav da 30 posto tereta snosi država, kako bi se ta razlika osjetila na nekom trenutnom financijskom opterećenju kod najma stanova.
Prema podacima HEP-a, koji je izračunao potrošnju električne energije, u ovom trenutku u Zagrebu se nalazi 50 000 praznih stanova.
"Da živim sama, onda bi mi bilo 400, maksimalno 500 eura. Gledala sam i sada, ali to su onda neke garsonijere, neke lokacije koje su daleko od grada ili nešto gdje je namještaj koji mi nije po guštu", kaže Lukrecija.
Sve to ne bi uspjelo bez nove porezne reforme, jer na neki način treba natjerati ljude da nekretnine vrate u optjecaj. Od sljedeće godine redefinirat će postojeći porez na kuće na odmor, što znači da će porez plaćati svi oni koji imaju nekretninu u kojoj ne žive ili za koju nemaju dugoročni najam. Dakle, prazan stan bit će najskuplji stan.
Kako saznajemo iz ministarstva koje informacije o tome pušta na kapaljku, sklapali bi se ugovori na 5 do 10 godina.
Slični modeli već postoje u Europi, ali kod nas je i APN dugoročno ostavio veće cijene nekretnina na tržištu, a ovaj novi model tek se treba pokazati.
