Dugotrajna suša i povećana potrošnja vode ljeti u nekim mjestima rezultirala je redukcijama vode. Najnoviji je primjer Đakovo gdje su građani pozvani da ne zalijevaju vrtove, travnjake i ne pune bazene. Sve je dulji popis gradova i mjesta čiji stanovnici moraju voditi brinu o pametnoj i racionalnoj potrošnji. Uz Đakovo tu su još Otač, Vir Drvenik, ali i benkovačko područje. O svemu smo razgovarali s Đinom Zmijarevićem, voditeljem Sektora korištenja vode u Hrvatskim Vodama
Što se događa, koliko je situacija zabrinjavajuća?
Ne bih rekao da je situacija zabrinjavajuća, ona je uobičajena, čak bi rekao nešto i povoljnija nego prijašnjih godina kada smo prije dvije godine imali situaciju na istarskom poluotoku, u Rakovici i Brinju. Za nas koji smo u tom poslu ne događa se ništa neuobičajeno, imali smo hidrološki jako loš period u proljeće i ljeto. U nekim dijelovima Hrvatske po 60 dana nije bilo ikakvih padalina. Sad imamo uspješnu turističku sezonu i na nekim područjima dolazi do prekida isporuke vode. Mislim, ovo što je nama uobičajeno ne znači da je tim stanovnicima koji tamo žive. Svjestan koliko to utječe na kvalitetu života.
Znače li ova brojna upozorenja koja stižu građanima da trebamo mijenjati navike?
Apsolutno, neke navike treba mijenjati. Pogotovo što smo mi turistička zemlja i turizam moramo zaštititi, ali svakako i lokalno stanovništvo koje živi na tim područjima. Vode ima u Hrvatskoj, hvala Bogu, ali ne beskonačno.
Trebamo li i mi ograničiti u sezoni potrošnju vode kako su to primjerice učinile Italija, Španjolska i Francuska?
Neke zemlje su u svojim turističkim središtima zaista posegnule takvim koracima. Najbolji primjer je Barcelona gdje se posegnulo za malo većim ulaganjima npr. kad se radi hotel, rade se tuševi s ograničenim vremenom koliko se možete tuširati, možete promjeni određeni broj ručnika, voda se reciklira. Ono što smo koristili za umivanje poslije se koristi za zalijevanje i slično i došli su doista do dobrih rezultata.
Hoćemo li i mi morati nešto slično?
Na svima nama je da radimo na tome. Klima se mijenja, temperature su sve više, sve duže traju sušni periodi, a s druge stane imamo padaline koje su sve ekstremnije. Kraće, ali ekstremnije.
Je li ovo svojevrsna poruka i turističkim središtima da goste ne možemo primati unedogled?
Ono što iz našeg vodnog sektora mogu reći je da svakako moramo razmišljati racionalno. Moramo mijenjati naše navike i uputiti turiste na to da su došli u prekrasnu zemlju Hrvatsku koja ima puno pitke vode koju mogu piti koliko god hoće i svugdje, ali da moraju kao i mi moraju paziti na naše prirodno blago.
Hoćete li imati dodatne preventivne mjere s obzirom na sve?
U ovom trenutku na području cijele RH Hrvatske vode radr 60 velikih projekata aglomeracije u vodnoj komunali koji su vrijedni preko četiri milijarde eura. Radimo iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti samo na javnoj vodoopskrbi 315 projekata diljem RH i tako ćemo nastaviti dalje.