Tragovi dabrova su uz potoke u Novom Marofu. Stjepan Kopljar iz Remetinca ispričao je da su mu 70 posto kukuruza odnijeli s livade.
"Sad sam sijao kukuruz i pšenicu. Onda su opet napravili branu pa sad ide voda na pšenicu", dodao je Kopljar.
Ogoljuju i ruše drveće te grade brane što posljedično potapa poljoprivredne površine i ceste. Posljednjih se godina šteta u ovom kraju bilježi intenzivnije. Kopljar je kazao da je jedan čovjek imao posađene topole pa su mu ih dabrovi odnijeli i srušili te napravili branu.
"Sve mu je cijelu godinu poplavljeno. Jedostavno od topoli ništa", dodao je Kopljar.
Dabrovi su zakonom zaštićeni. Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač rekao je da je Ministarstvo gospodarstva u kontaktu s Hrvatskim vodama koje donose odluku ili daju suglasnost o uklanjanju određene brane.
"Tu smo u nekim stalnim borbama. Nakon dan, dva oni opet grade branu tako da je to Sizifov posao", dodao je Jenkač.
Fotograf i zaljubljenik u prirodu Josip Horvat Majzek ispričao je: " Kad se naiđe na jedinku koja je stara godinu dana, ništa posebno, pliva nešto po vodi, nekih 70 centimetara po dužini, ali kad odrasla jedina izađe na kopno van, uplašite se. To je kao njemački ovčar na kratkim nogama. On može imati preko 35 kilograma."
Dabrovi su iznimno korisni za okoliš iako su mnogima trn u oku. Horvat Majzek je pojasnio da tamo gdje ima dabrove je i pojilište.
"Nakon nastanka takvog jednog jezera unutra se nastanjuju nove riblje vrste, nastanjuju se močvarne biljne vrste, dolaze ptice močvarice. Obogaćuje se stanište, a da čovjek nije uložio jednu lipu", dodao je Horvat Majzek.
Doduše, morali su uložiti nešto više napora prošle godine kod dogradnje vrtića u Novom Marofu. Gradonačelnik Jenkač je ispričao da su dabrovi radnicima svake noći odnosili letve i ugrađivali ih u svoju branu.
"Trebali bi ih zaposliti. Sigurno bi bili dobri radnici s obzirom da nemamo radnika u Hrvatskoj", poručio je Jenkač.
Pitanje je samo mogu li ih primjereno platiti za sve što mogu izgraditi.
