spora ali invazivna /

Crvenouha kornjača strah je i trepet naših bara i jezera: 'Zbog nje može nestati domaća kornjača'

Ta je kornjača čest ljubimac, a mnogi je puštaju u prirodu kad im 'dosadi'. Ali one se lako prilagođavaju okolišu i u sedam godina može utrostručiti svoju populaciju. U maksimirskom Trećem jezeru bilo ih je oko 70, a sad ih je već 250

16.5.2023.
22:14
VOYO logo

Matilda polako korača već 20 godina. Crvenouha kornjača vrsta je koja kao kućni ljubimac živi gotovo svagdje na svijetu osim na Antarktici.

U Zagrebu se o njoj brine Ana Štih Koren.

"Prava odrasla ženka. Budući da je invazivna vrsta otkad sam je kupila držim je doma zato što zakonski nju je zabranjeno pustiti u prirodu", objašnjava Ana.

Misleći da čine dobru stvar, mnogi su svoje slatkovodne ljubimce ostavljali u jezerima, rijekama pa i lokvama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

No, to nije tako. Jer ove vrste, veće i agresivnije, ugrozile su strogo zaštićenu zavičajnu barsku kornjaču.

Image
Njuške mu njegove! /

Došao medo pa pojeo 2 košnice. Boris (85) je mislio da više neće: 'Vraga neće! Onda je mrknuo i ostale...'

Image
Njuške mu njegove! /

Došao medo pa pojeo 2 košnice. Boris (85) je mislio da više neće: 'Vraga neće! Onda je mrknuo i ostale...'

Tatjana Masten Milen ravnateljica je Javne ustanove Zeleni prsten Zagrebačke županije i otkriva koje su opasnosti kad kornjače ljubimce vlasnici puste u prirodu: "Može potpuno nestati naša barska kornjača jer ju crvenouha kornjača može potisnuti i preuzeti cijeli teritorij na kojem obitava."

Voditeljica istraživanja i razvoja u Javnoj ustanovi Maksimir Biljana Janev Hitinec ukazuje koliko se invazivne vrste kornjača brzo šire u našoj prirodi: "Od 2006.broj se utrostručio. Od 70-80 jedinki broj je narastao na 250 jedinki i ti se podaci odnose samo na Treće Maksimirsko jezero."

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Najviše ih ima upravo u Zagrebu i u Zagrebačkoj županiji pa tako i u jezeru Rakitje. Na 200 hektara više je od 1000 jedinki. I kornjačama ovih dana nedostaje sunca. Dok se ne pojavi, uglavnom su u vodi, u mulju. Postavljena su i sunčališta.

Kruno Kolarić je ribočuvar u Rakitju i dobro zna njihove navike: "Nakon par sunčanih dana ta sunčališta se obilaze, skupljamo kornjače koje su upale unutra, deponiramo ih u posebnom bazenu i onda kasnije idu u Zoološki vrt na zbrinjavanje."

Upravo u zagrebački Zoološki vrt tijekom našeg snimanja stigla je jedna koju vlasnik više nije želio.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ivan Cizelj je zoolog u Zoološkom vrtu grada Zagreba: "Mi imamo 300-tinjak jedinki ukupno u ZOO vrtu koje smo skupili s raznih strana od ljudi koji su donijeli. Nije da sad pozivam sve da što više donesu jer i naši su kapaciteti ograničeni, ali ideja je da maksimalno pomognemo ljudima i prirodi na koju postoji značaj pritisak."

I zato kreće projekt: 'Spas za barske – stop za invazivne kornjače' kojih je previše i potrebno ih je preseliti na sigurno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
savrseni kandidatkinje
GLEDAJ ODMAH!
VOYO logo