Podizanje novca s bankomata, a sve putem računa u banci za koji se neće plaćati naknada - građani pozdravljaju. Nacrt prijedloga zakona o besplatnom računu u javnom su savjetovanju. Prema sadašnjem prijedlogu, uz vođenje računa, građani će birati žele li internet ili mobilno bankarstvo bez naknade.
Besplatno će biti i polaganje novca, izuzev kovanog novca. Eurske uplate u Hrvatskoj ili iz inozemstva također su u paketu. Tu je i korištenje debitne kartice, kao i podizanje gotovine na bankomatu ili šalteru, ali i pet transakcija na bankomatu druge banke.
No banke smatraju da se ministar financija zaigrao i traži prevelik besplatni paket usluga. Pa u Udruzi banaka poručuju - ovo je snažan udarac:
"Preliminarna analiza ukazuje na to da predložene izmjene i dopune zakona o usporedivosti naknada mogu rezultirati dugoročnim i značajnim troškovima za bankarski sektor i predstavljati snažan udarac za budući razvoj i održivost poslovanja. Trenutačno ne postoji niti jedna djelatnost i poduzeće – bilo u javnom ili privatnom sektoru – koja nudi širok spektar svojih usluga besplatno jer je takvo poslovanje u potpunosti neodrživo", priopćili su u Hrvatskoj udruzi banaka. Za idući tjedan najavljuju konferenciju za medije na kojoj će predstaviti analizu troškova poslovanja u utjecaja uvođenja besplatnog računa na njihovo poslovanje.
Ministar financija, Marko Primorac, danas im odgovara - sve je po propisu. I dodaje - prethodno smo riješili problem prešutnog minusa, omogućili ukidanje žiro računa, pa otvorili tržište javnog duga građanima čime je bankama izbijeno 250 milijuna eura kamata. Na red je stigao, poručuje, besplatni račun. O njemu je govorio ranije ovog tjedna nakon sjednice Vlade: "Mislim da je prijedlog prilično sveobuhvatan u smislu osnovnih usluga koje koriste građani da će pridonijeti daljnjoj zaštiti potrošača", poručio je Primorac.
Dobit banaka u prvih devet mjeseci prošle godine bila je 1.2 milijarde eura. Od naknada koje naplaćuju kućanstvima ostvarili su više od 246 milijuna. Naknade čine 19 posto prihoda banaka, dok je u EU prosjek 30 posto, kažu podaci HNB-a. Za mišljenje smo pitali i ekonomskog stručnjaka Mladena Vedriša.
"Ovo je sigurno za banke važno, da ostvaruju prihod koji je nerizični prihod. Kad nekome dati kredit onda ste u riziku njegova vraćanja. A ovdje je prihod zagarantiran samim činom transakcije", objašnjava Vedriš.
Otvorenih je više od 4 milijuna i 700 tisuća tekućih računa, za koje klijenti plaćaju u prosjeku 25 eura godišnje. Zbog širokog spektra usluga banke su svjesne da će im dobar dio građana doći i reći - želim besplatni račun.
