Eksplozija na platformi British Petroleuma prije
gotovo dvije godine izazvala je golemu ekološku katastrofu u
Meksičkom zaljevu, koja je ostavila dugotrajne posljedice na
biljni i životinjski svijet.
Iako su prva znanstvena istraživanja pokazala kako se velik dio
ispuštenih ugljikovodika otopio u dubokim vodama i uzrokovao
nastajanje goleme perjanice otopljene nafte i plina, do sada nije
bilo jasno kako se ona kreće, dijeli i kojom brzinom se
razgrađuje.
Skupina riječkih znanstvenika pod vodstvom dr. Igora
Mezića i Davida L. Valentinea s
Kalifornijskog sveučilišta u Santa Barbari, objavila je rad u
uglednom časopisu Proceedings of the National Academy
of Sciences, kojim se otkrivaju upravo te
misterije, prenosi
Tportal.
Američko-hrvatski tim utvrdio je da otopljena nafta i plinovi
zapravo formiraju oblake, a ne rijeke te da se oni pojavljuju i
nestaju na različitim mjestima u različita vremena. Tim je
napravio i video koji zorno predočuje ovaj mehanizam.
Osim toga, stručnjaci su zabilježili još jednu zanimljivu pojavu.
Naime, nakon što su u vodu prvi put iscurile velike količine
ugljikovodika, bakterije koje su se njima hranile počele su se
ubrzano razmnožavati. Nakon što je hrane nestalo, bakterije su
još neko vrijeme nastavile živjeti u visokim
koncentracijama.
U drugom ili trećem valu dotoka ugljikovodika u iste vode,
bakterije su ih zahvaljujući brojnosti vrlo brzo razgrađivale.
Skupina riječkih znanstvenika uspjela je riješiti enigmu zagađenja Meksičkog zaljeva, koji je doživio ekološku katastrofu nakon eksplozije BP-jeve naftne platforme sredinom 2010.