Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović sudjelovao je danas na pripremnom sastanku Stranke europskih socijalista (PES) i sastanku Europskog vijeća. U Bruxellesu je progovorio o aktualnim temama u zemlji, ali i u Europi.
Prekid svih odnosa s Rusijom, je li to najviše što je EU mogla napraviti?
Ovo je dosta, što je EU napravila. Ovisi kako čitati zaključke dakle nije to prekid svih kontakata, najviše razine kontakata, to je minimum i maksimum u ovom trenutku.
Kakvo je stajalište Hrvatske?
Jeste li vidjeli nacrte zahtjeve, e to je stajalište Hrvatske samo što su pregovori trajali satima, oko zareza, točke. Mi smo bili sasvim zadovoljni s onim što je bilo kao prva radna verzija zaključaka, što se nas tiče o tome se nije trebalo raspravljati satima, moglo se i dva dana ako je potrebno. Rusiji treba poslati jasnu poruku da je ono što je učinila gore od neprihvatljivog, to je agresija i okupacija jednog dijela države. Odnosi Rusije i Europe, naročito jednog dijela država EU-a su kompleksni, isprepleteni i obostrani su, kao što su neke države ovisne o ruskom plinu, tako je i Rusija ovisna o prihodima.
Koliko bi Hrvatsku boljele ekonomske sankcije?
Komsija je dobila zadatak da napravi procjenu svega toga, a mi ćemo napraviti svoju, ne vjerujem da će doći do toga.
Koja bi bila crvena linija koju Rusija ne smjela prijeći?
Svaki korak dalje.
Energetika kao oružje? Gdje je tu Hrvatska?
To je najveći problem Rusije, Rusija je postala ekonomska monokultura, to je njihova stvar doduše puno više nego naša, ali to je država koja je slala prvog čovjeka u svemir, koja je vladala i vlada i dalje određenim tehnologijama, ali nažalost njena ekonomija je bazirana na nekoliko sirovina, i dugorčno, pa i srednjeročno, to više opterećuje Rusiju nego Europu. Europa i Hrvatska će naći načina da budu sigurni i mirni.
Gradnjom LNG-ja?
Jedan od načina je i LNG, nikako i jedini. Mi smo sad otvorili sjeverni Jadran za istraživanja, tu očekujemo nekakve rezultate. Hrvatska može biti bezbrižna, ali relativno mirna.
O Europskom semestru i mogućnosti da se prema Hrvatskoj bude blaži u prvoj godini procedure prekomjernog deficita.
Mnoge države su prošle kroz tu proceduru, na primjer Slovenija, i uvijek su bile tu negdje, na korak do preporuka Komisije. To je proces koji traje i s jedne strane je Komisija koja mora biti stroga, inače gubi autoritet, ali mora biti i razložna, a s druge strane su i države koje moraju provoditi prilagodbe i promjene ali istodobno moraju voditi računa o ekonomskim i socijalnim posljedicama tih odluka jer jedno je kad odluku donesete u kabinetu, preporuku, a drugo je kad ju donesete i morate ju provoditi u stvarnom životu.
Jeste li onda razgovarali s kolegama na tu temu sinoć?
Da, da, da, ne samo danas, nego i zadnji put. To je iskustvo koje mnogi imaju.
Slučaj Sabo?
Da ne trošim vaše vrijeme, sad sam pročitao to u novinama, ne znam ništa o tome.
Je li to dobro ako on zaista bude priznao krivnju?
Hipotetsko, ne, evo, zaista prvi glas. Hipotetsko pitanje. Moram na kraju krajeva i razgovarati s njim. Da vidim uopće što to znači.
USKOK je ušao jučer u Inu.
Policija vjerojatno, ne USKOK. Policija po nalogu USKOK-a. Pretpostavljam. Da, evo, to je ono što ja mogu konstatirati. Ne znam ništa o tome. Ako postoji sumnja na kazneno djelo, ako je policija po nalogu USKOK-a reagirala, treba je pustiti da radi svoj posao.
Referendum o ćirilici. Postoje informacije da je u srijedu na predsjedništvu SDP-a predsjednik Sabora Josip Leko želio potaknuti raspravu o tome kako dalje u toj proceduri. Što vi smatrate, kako dalje s potpisima za referendum?
To Sabor treba odlučiti, ja smatram da je taj referendum sramota, to su rekli i ovdje u EU odnosno Europskom parlamentu, kada je inicijativu Biljane Borzan potpisalo i nekoliko istaknutih zastupnika Pučke stranke, konkretno iz Njemačke. To je jasna poruka njihovim prijateljima u Hrvatskoj što su europske vrijednosti, a što je barbarsko ponašanje.
Kad očekujete da Sabor odluči?
To je stav Sabora.