Razbojstva su u Hrvatskoj u blagom porastu, a zaštitari su česta meta, kao u slučaju razbojništva koje se dogodilo na cesti između Koprivne i Hrastina kod Osijeka, gdje su pljačkaši napali i pucali na dvojicu zaštitara te pritom opljačkali njihovo vozilo. Međutim, postoje mnoge mjere kojima se osigurava prijevoz novca. Obvezna oprema jednog zaštitara kad prevozi novac su pištolj, pancirka, motorola i kofer.
"Pancirka je vrlo važna. Pancirka štiti onaj najbitniji dio tijela, od vrata do pojasa, sve nekakve vitalne organe. Ako dođe do pucnjave na zaštitare kao u ovom slučaju u Osijeku, pancirka spašava život", izjavio je za RTL voditelj Odjela pratnje novca Klemm Security Igor Steljić te dodaje da se za razliku od slučaja u Dubrovniku, u slučaju kod Osijeka ništa se nije moglo napraviti.
Elektrokemijska zaštita
"Osijek nešto što se ne može spriječiti, nešto čemu smo podložni. Iskočili su ljudima pred vozilo, ljudi su mogli biti najispravniji, mogli su imat dva kofera, dva pištolja, dvije pancirke, oni su iskočili i počeli pucati. To je nešto što se može dogoditi svakome. Dubrovnik, iz ono malo što sam uspio pročitati, jedna osoba s toliko novaca - ne ide. Zakon o privatnoj zaštiti nalaže da jedna osoba može nositi do 150 tisuća kuna sa sobom, ne treba imat oružje, ali mora imat elektrokemijsko zaštitni spremnik, znači spremnik sa elektrokemijskom zaštitom za prijevoz novaca", dodao je Steljić.
On funkcionira na način da ako ga netko otrgne iz ruke zaštitara od njega neće imati koristi budući da se u srcu kofera nalazi se elektrokemijska zaštita. Kada zaštitari novac u kofer i zaključaju kofer, pljačkaši mogu kofer fizički uzeti no bilo kakvo nasilno provaljivanje na bilo koji način aktivira elektrokemijsku zaštitu koja automatizmom uništava novac.
Pojačana aktivnost s dolaskom blagdana
Ante Perčin, jedan od najiskusnijih hrvatskih zaštitara i predsjednik Udruge zaštitara, pojasnio je za RTL posao zaštitara, kao i rizike koje on donosi. "Percepcija javnosti je jedno, a stvarnost drugo. Iako se radi o dva prepada u jednom danu, to je slučajnost, nema poveznice ni značajnijeg vala. Nažalost, s dolaskom blagdana će biti još par prepada pa ćemo se statistički približiti prošlogodišnjim brojkama. Na razini godine nema pomaka, u ovom segmentu", kazao je Perčin.
O tome jesu li napadi imali dojave iznutra rekao je: "To je medijska kombinacija koja je uvijek u igri. Nema tu neke dublje priče, prijevoz novca se obavlja uvijek na istim relacijama pa nije teško znati takve detalje. Ponekad ih dojave i osobe koje su nezadovoljno napustile zaštitarsku firmu."
"Zakon je vrlo jasan. Do 800 tisuća kuna se može obavljati prijenos novca osobnim vozilima i 'pick-upovima', to mogu raditi zaštitari i teklići. Moraju biti u paru, obojica moraju imati pancirku, barem jedan mora biti naoružan i gotovina mora biti u nekom od oblika elektrokemijskih spremnika. To je forma. Preko 800 tisuća kuna posada je tročlana i dolazi u kombinaciju oklopno vozilo."
Nužna su ulaganja
Iako zaštitari čine sve što je potrebno, napadi se nastavljaju. "Kriminal se ne može iskorijeniti, ali uz veće mjere se smanjuje mogućnost izvršenja kriminalnog djela. Imali smo primjer kad se nosio kalašnjikov, pljačkaši su se preplašili kad se prema njima zapucalo. Svejedno, napadač je uvijek u prednosti jer ima efekt iznenađenja, zaštitari se nisu stigli pripremiti i bili su ranjeni za nekoliko sekundi", naveo je stručnjak.
Problem nastaje kada zaštitarske firme štede koliko i gdje mogu. "To je komercijalna usluga i ako je želite pojeftiniti, potrebno je negdje uštediti. Jer, usluga je skupa", rekao je Perčin te dodao kako su se stvari poboljšale otkada su uvedene elektrokemijske zaštite. "Otkad je 2007. uvedena kemijska zaštita, napadi su se uvelike prorijedili. Dokaz je to da treba ulagati u opremu, ali i ljude", zaključio je Perčin.
Gdje su najčešća razbojništva?
Po podacima policije, u prvih 9 mjeseci ove godine prijavljeno je 499 razbojništava, a razriješeno je 267 razbojništva iz tekuće godine i ranijih razdoblja. U navedenom razdoblju u odnosu na isto razdoblje 2018. godine razbojništva su u porastu za 5,3 posto. Prema objektima napada, u prvih devet mjeseci 2019. godine evidentirano je 10 razbojništva u poštama te su u padu za 60 posto u odnosu na isto razdoblje u 2018. godini kada ih je evidentirano 25.
U prvih devet mjeseci 2019. godine evidentirana su četiri razbojništva u poslovnicama banaka, što predstavlja također pad od 42,9 posto u odnosu na isti period prošle godine kada ih je evidentirano sedam. U mjenjačnicama je u prvih devet mjeseci 2019. godine evidentirano pet razbojništava, što u odnosu na šest razbojništava u devet mjeseci 2018. godine predstavlja pad od 16,7 posto.
Evidentirano je 17 razbojništava na benzinskim crpkama u prvih devet mjeseci 2019. godine, što je u odnosu na 24 evidentirana razbojništva u istom razdoblju 2018. godine pad od 29,2 posto. U kladionicama je evidentirano 14 razbojništava u prvih devet mjeseci 2019. godine, dok ih je u istom razdoblju prošle godine evidentirano 18, što opet predstavlja pad od 22,2 posto, javlja RTL.
