'UKRAJINI TREBA ORUŽJE' /

Ukrajinka za RTL.hr o ratu: '87. dana rata osjećam istovremeno bijes, nemoć i vjeru u pobjedu Ukrajine'

Image
Foto: Privatna arhiva

'Vjerujem u pobjedu Ukrajine, samo je pitanje vremena', kaže Olha Sharan

21.5.2022.
8:00
Privatna arhiva
VOYO logo

Pobjedu na ovogodišnjem Eurosongu odnijela je Ukrajina. Čim su izabrani predstavnici Ukrajine – Kalush Orchestra s pjesmom Stefania, diljem Europe osvanuli su naslovi da se Eurosong nije trebao ni održati ove godine jer je pobjednik bio očigledan. Vjeruje se da je politika ove godine imala preveliki utjecaj na rezultat. Činjenica je da su ukrajinski predstavnici pobjedu odnijeli zahvaljujući ogromnom broju glasova publike, no ono što je nama bila još jedna eurovizijska večer koju smo gledali iz komfora svojih domova za Ukrajince je bila večer u kojoj su svoje predstavnike pratili uz sirene za zračnu uzbunu i strah.

"U noći kada smo pobijedili na Euroviziji 2022., moj grad je dva puta napadnut. To je naša stvarnost", kaže za RTL.hr Olha Sharan, Ukrajinka iz Lavova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

'Pomozite Mariupolju, pomozite Azovstalu, odmah!'

Olha kaže da im pobjeda na ovogodišnjem Eurosongu znači neizmjerno puno i da je svaki oblik podrške i skretanja pažnje šire javnosti na rat u Ukrajini i njihovu muku dobrodošla.

"Jako nam je bitna pobjeda Ukrajine na Eurosongu. Neki ljudi misle da politika ne utječe na druge sfere naših života. U krivu su. Povezani su i sport, glazba, kinematografija, književnost itd. Dakle, ta je pobjeda važna. A ako ukrajinski glazbenici mogu privući svjetsku pozornost na rat u Ukrajini, Mariupolju i drugim gradovima koji svakodnevno trpe zbog Rusa, zašto ne?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svi pokušavaju pomoći i zaustaviti ovaj ničim izazvan rat svim postojećim sredstvima", poručila je Olha.

Ispričala nam je kako su ih Rusi ismijali te su na rakete napisali: "Pomozite Mariupolju, pomozite Azovstalu, odmah!". Naime, to su bile završne riječi pobjednika Eurosonga nakon njihovog nastupa u velikom finalu. Te su fotografije objavili i zatim ih tim raketama napali dan nakon velike pobjede u Torinu.

Image
Foto: Twitter

Kalush Orchestra

Olha Sharan je inače doktorica političkih znanosti i predavačica na Fakultetu međunarodnih odnosa Nacionalnog sveučilišta Ivana Franka u Lavovu. Govori deset stranih jezika, od kojih je jedan hrvatski koji vrlo dobro razumije. O ratu i svojem iskustvu i viđenju ruske invazije na njezinu državu govori nam posve otvoreno.

'Rat nije započeo 24. veljače 2022.'

"Rusija je 2014. započela rat protiv Ukrajine, a da ga nije objavila. Sve ovo vrijeme mi smo u ratu. A 24. veljače 2022. Rusija je započela invaziju, rat velikih razmjera s ciljem da preuzme kontrolu nad Ukrajinom i svim našim teritorijima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nekoliko mjeseci u 2021. godini, ruska vojska imala je takozvane vježbe u Bjelorusiji. Zapravo, pojačali su svoju prisutnost u blizini granice s Ukrajinom.
Ukrajinske vlasti znale su da će Rusija uskoro napasti te su u jesen 2021. počele s pripremama za sveobuhvatni rat kako bi mogle zaustaviti neprijatelja i pružiti otpor. I to je ono što su oružane snage Ukrajine radile posljednjih 87 dana. Vjerujem u pobjedu Ukrajine, samo je pitanje vremena", kaže Olha.

'On nas je napao, Putin nas je upravo napao'

No, nerado se prisjetila tog jutra, 24. veljače kada je Putin započeo invaziju sa svih frontova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"U 5 ujutro, 24. veljače probudila me bratova budilica. On je policajac. Rečeno mu je da odmah dođe na posao, ali nije rekao ništa o invaziji. Oko 7 ujutro pročitala sam u vijestima da je Rusija pokrenula puni rat protiv Ukrajine. Rekla sam svojoj obitelji 'on nas je napao, Putin nas je upravo napao'.

Naravno, u prvim satima nakon ove vijesti malo me uhvatila panika, to je prirodno. Kasnije sam pokušala ostati mirna i nastaviti živjeti normalnim životom, koliko god je to bilo moguće, između čestih upozorenja o zračnim napadima.

Danas, na 87. dan rata osjećam istovremeno bijes, nemoć i vjeru u pobjedu Ukrajine. Svi želimo da Rusi nestanu", prisjetila se.

Frustrira je što su Rusi nekoć, ali i danas, iskrivljavali povijest i činjenice o Ukrajini i ukrajinskom narodu. Sustavno potlačuju i ugnjetavaju njihovu kulturu, jezik i porijeklo.
Objasnila je da je Kijevska Rusija osnovana 862. godine kada Moskva još i nije postojala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
https://d19p4plxg0u3gz.cloudfront.net/b2d4a6ce-d75b-11ec-896e-625f77fa319f/v/42bc9a34-9d0c-11eb-a404-cedfb09875dd/1024x1024-2545e6f4-2baa-11ec-a4c8-3a925a8303a3.jpeg

'Rusi i Ukrajinci nisu bratske nacije'

Rusi često govore da su oni i Ukrajinci "bratske nacije" što je, kako tvrdi Olha, netočno i još jedan oblik ruske propagande.

"Ukrajina i Rusija nikada nisu bile 'bratske nacije', Rusi uopće nisu Slaveni. Govoreći o jezičnom pitanju, ukrajinski jezik ima više zajedničkog s bjeloruskim i poljskim. Zašto toliko ljudi u Ukrajini govori ruski umjesto ukrajinski? Jer je ukrajinski jezik stoljećima bio zabranjen u Ukrajini, kao i za vrijeme Sovjetskog Saveza, Ukrajinci su mnogo patili", objašnjava nam Olha Sharan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istaknula je da informacijski rat sastavni dio ruskog hibridnog rata protiv Ukrajine i da Rusi neprestano rade na uništavanju njihovog imidža u svijetu.

"Rusija je radila na diskreditaciji imidža Ukrajine među svojim zapadnim partnerima, uglavnom predstavljajući Ukrajinu kao propalu državu. Štoviše, mnogi stručnjaci su rat u Donbasu nazvali ukrajinskom 'krizom', odvlačeći pozornost od ruske okupacije tih teritorija.

Kremlj je mislio da će ruski vojnici biti dobrodošli u Ukrajini, ali to je bila velika pogreška. Čak i obični građani spremni su se boriti protiv okupatora. Rusija ne želi da se Ukrajina pridruži NATO-u, ali nitko ne može govoriti neovisnoj državi što da radi. Nadalje, Rusija smatra da mora štititi prave vrijednosti pravoslavlja, ali ako su kršćani, kako su mogli započeti rat?", pita se Olha.

'Ovo je rat između 40 mil. Ukrajinaca i 148 mil. Rusa'

Smatra da EU i Zapad želi pomoći i suosjećaju s Ukrajincima, ali da im je još oružja prijeko potrebno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Mislim da nam puno pomažu EU, SAD, Kanada, Australija, Japan i druge države. Zemlje poput Poljske, Moldavije, Rumunjske dale su skloništa mnogim Ukrajincima. Zapravo, kada je Poljska u pitanju, ona trenutno ima oko 3 milijuna ukrajinskih izbjeglica. U Hrvatskoj je oko 16.000 izbjeglih Ukrajinaca.

Ali Ukrajini treba oružje, puno oružja da zaustavi ruske trupe. To je rat između 40 milijuna Ukrajinaca i 148 milijuna Rusa. Očito je tko ima više oružja, ali Ukrajinci brane svoju domovinu i oni će pobijediti", poručila je.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Olha vjeruje da se rat mogao izbjeći da je Zapad mnogo ranije poduzeo odlučnije akcije protiv Rusije.

"Sankcije koje su uvedene nakon aneksije Krima i početka rata u Donbasu bile su smiješne", kazala je.

"Iako Macron i Scholz žele spasiti Putina, nitko ga ne može spasiti, već je izgubio na sve moguće načine", dodala je.

Svog predsjednika Volodimira Zelenskog u potpunosti podržava i ni na trenutak nije požalila što mu je dala svoj glas na izborima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Image
Ramzan Kadirov /

Čečenski vođa: 'Odavno bismo očistili Ukrajinu da Putin nije naredio da se sačuva stanovništvo i gradovi'

Image
Ramzan Kadirov /

Čečenski vođa: 'Odavno bismo očistili Ukrajinu da Putin nije naredio da se sačuva stanovništvo i gradovi'

"Zelenski je čovjek za taj posao. Podržavam ga 100 posto. Lako je započeti rat, ali nije ga lako zaustaviti i spasiti živote milijuna ljudi", kaže Olha.

'Volim Hrvatsku'

Olha je u Hrvatskoj zadnji put bila početkom svibnja ove godine, ali se u Hrvatsku zaljubila još 2011. godine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Od 2011. nekoliko sam puta posjetila Hrvatsku. Bila sam u više od 30 hrvatskih gradova i ne planiram prestati istraživati Hrvatsku. Vraćam se uskoro", poručila je.

Olha nema namjeru otići iz svoje Ukrajine. Svoj život koji je imala prije rata voli te se nada da će se uskoro vratiti svom svakodnevnom, normalnom životu.

"Popis ruskih zločina je beskonačan. Svake minute počine nove u Ukrajini. Postoje deseci gradova poput Buče, Hostomela i Irpina gdje su pobili gotovo sve civile. Stručnjaci pretpostavljaju da su u ovom ratu ubili oko 100.000 civila. Otprilike milijun ili više njih deportirano je u Rusiju.

Tako je, kako je. Rat", poručila je Olha Sharan.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Sjene prošlosti
Gledaj odmah bez reklama
VOYO logo