Koliko će se rat i sankcije odraziti na robnu razmjenu Hrvatske s Ukrajinom i Rusijom? Što uopće od tih, danas zaraćenih zemalja - uvozimo, a što u njih izvozimo?
Robna razmjena Hrvatske s Rusijom dosad je bila mnogo veća nego s
Ukrajinom.
103 milijuna dolara iznosila je robna razmjena Hrvatske i
Ukrajine u prvih 11 mjeseci prošle godine, a u odnosu na godinu
prije, narasla je 7 i pol posto. Iz Ukrajine smo uvezli gotovo 46
milijuna dolara robe, a izvezli više od 57.
S Rusijom smo razmijenili robe u vrijednosti 742 milijuna dolara, 17 posto više nego godinu prije, uvezli za 525 milijuna, izvezli za 216 - ali sve je to daleko skromnije nego prije desetak godina.
Što to Hrvatska izvozi, a što uvozi od ovih zemalja?
U Ukrajinu prvenstveno izvozimo lijekove koji sadrže antibiotike. Samo njih prošle godine izvezli smo za više od 100 milijuna kuna. Onda slijede vitamini, depilatori, parfemi i kozmetika, kalupi za staklo, kombajni, dječja hrana, ali i cigarete, i još puno toga.
Hrvatska iz Ukrajine najviše uvozi strojeve i uređaje za preradu duhana – više od 20 milijuna kuna. Slijede staklene boce, rashladne vitrine, vrata, dovratnici i drveni pragovi, vata, ali i bijela čokolada.
Gledamo li Rusiju, ondje također najviše izvozimo razne lijekove – prošle godine u vrijednosti većoj od 360 milijuna kuna. Slijedi soja, pa se i na listi pojavljuju opet depilatori, parfemi i kozmetika, kalupi za staklo, no Hrvatska je Rusima izvozila i montažne zgrade, kao i čarape, gaćice i grudnjake.
Očekivano, iz Rusije smo najviše uvozili raznorazne naftne derivate i ulja za podmazivanje, ali i prirodni plin. Samo ove prve dvije skupine prošle godine uvezli smo za oko milijardu i 700 milijuna kuna. Slijede sirovi aluminij, ugljen, bakar, šperploče, brodski motori, papir i katran.
Prelazimo na popis sankcija – dakle, ono što Hrvatska i nijedna zemlja Europske unije od početka rata više ne smije izvoziti u Rusiju.
To su zasad poluvodiči i vrhunski softver kojim se želi onemogućiti razvoj ruskog obrambenog i sigurnosnog sektora. Zabranom izvoza robe za preradu nafte želi se blokirati nadogradnja ruskih rafinerija.
Također, Europa je udarila na rusku avioindustriju – zabranila je da im se prodaju zrakoplovi, rezervni dijelovi i oprema. Dionicama ruskih državnih tvrtki više se ne smije trgovati u Europskoj uniji, a zamrznuta je i osobna imovina Putina i Lavrova, kao i ruskih oligarha.
Brojne europske zemlje zatvaraju i zračni prostor za ruske zrakoplove, a određene ruske banke isključene su iz SWIFTA, dakle onemogućen im je priljev novca iz inozemstva. Europa je pritom najavila i da će djelomično smanjiti i uvoz ruskog plina i nafte, a Rusiju su već privremeno ili trajno napustile i brojne globalne kompanije.
Koliko je Rusija Hrvatskoj nekad bila važan trgovinski partner, pokazuje i podatak da smo 2008. imali robnu razmjenu od gotovo 3 i pol milijarde dolara. Do 2014. to je palo na 2 milijarde, a nakon ruske aneksije Krima i tadašnjih sankcija srozalo se na oko milijardu, to je ovaj srednji plavi stupac, i nastavilo padati sve do 504 milijuna dolara 2019. Prošle godine uslijedio je ovaj blagi skok na 742 milijuna – a sigurno je da će ove godine ta brojka biti i mnogo manja.
