Rusija je u svom energetskom ratu protiv Europe zaradila i više nego dovoljno da bi pokrila troškove napada na Ukrajinu. Zaključio je to finski Centar za istraživanje energenata i čistoće zraka. Institut tvrdi da je Kremlj od početka invazije na Ukrajinu od prodaje nafte, plina i ugljena zaradio 162 milijarde eura. Ruska vlada je, procjenjuju, istovremeno potrošila 99 milijardi eura na rat. Valja napomenuti da je riječ o procjeni.
Kako piše The Times, Ruska Federacija je profitirala jer je, unatoč smanjenoj količini nafte i drugih energenata koji teku prema Zapadu, cijena energenata vrtoglavo rasla. Rusija je, osim činjenice da je cijena energenata porasla, pronašla nova tržišta, poput Kine, na koja namjerava plasirati viškove. Šef Gazproma, naftnog diva Aleksej Miller objavio je i da će Rusija pristupiti povećanju količine plina koju će slati Kini putem plinovoda Moć Sibira.
U rusku državnu blagajnu članice Europske unije uputile su 86 milijardi eura za plin i naftu. Od toga, samo Njemačka 18,5 milijardi. Kina je uplatila nemalih 35 milijardi eura, piše Times.
Skupina G7 je, baš kako bi ograničila ruski profit zbog rasta cijene nafte, ali i kako bi smanjila mogućnost da Zapad financira vojnu mašineriju u Ukrajini, objavila da će podržati stavljanje novog cjenovnog ograničenja na naftu iz Rusije.
Velika Britanija, Kanada, Francuska, Njemačka, Italija, Japan i Sjedinjene Američke Države objavili su da žele da se inicijativi priključi što više zemalja, no analitičari ne vjeruju da će se s time složiti Kina ili Indija koje su dosad trgovale s Rusijom, manje-više prešućujući agresiju na Ukrajinu. Iz Kremlja su odmah poslali upozorenje da će sankcionirati sve zemlje koje pristanu na taj dogovor i uskratiti im dostavu nafte.
Kompanija Gazprom je objavila u međuvremenu da Kina počinje plaćati energente u rubljima i juanima umjesto u dolarima kao što je to bio slučaj ranije. Tako se Rusi nadaju smanjiti ovisnost o dolaru i učvrstiti veze s Pekingom, piše The Times.
