"Jedino se uspješnom ofenzivom može prisiliti Rusiju da sjedne za pregovarački stol, ali ne s ovim iluzijama o prihvaćanju nezakonite aneksije četiri dijela ukrajinskih pokrajina u ruski državni teritorij, izjavio je vojni analitičar Gordan Akrap u emisiji "U mreži prvog" HRT-a.
Zajedno s vojnim analitičarem Marinkom Ogorecom je istaknuo važnost savezničke vojne pomoći Ukrajini. Akrap je ustvrdio da za dobru poziciju za pregovaračkim stolom, Ukrajina mora osloboditi barem ona područja koja su okupirana nakon 2022.
"Bez pobjede na terenu i bez snažnih aktivnosti oslobađanja područja koja su okupirana nakon ruske agresije teško je očekivati da Rusija sjesti za stol da razgovara ozbiljno o mirovnim uvjetima i procesima", dodao je Akrap.
Najvažnija bitka cijelog rata
"Ukrajinci nisu pokrenuli niti 10 posto svojih udarnih postrojbi. Rusi su angažirali 60-70 posto svojih najelitnijih postrojbi kako bi pokušali spriječiti proboj Ukrajinaca prema Melitopolju ili Mariupolju", kazao je.
Ogorec je ustvrdio kako je ovo najvažnija bitka cijelog rata, ali da će pravi odnos snaga biti vidljiv tek nakon nekoliko mjeseci. Smatra da ovu operaciju treba prije svega gledati sa strateškog aspekta.
"Možemo reći da se, po svemu sudeći, radi o ključnoj bitki cijelog ukrajinskog rata. Kada se ona završi, pitanje će biti kakav će biti odnos snaga i razvoj događaja. Ne očekujem da će završetkom ove ofenzive završiti rat, ali rezultati ove bitke će u velikoj mjeri opredijeliti ratne napore. Nisam siguran da bi ofenziva mogla trajati mjesecima. Troše se ljudi i materijali", rekao je Ogorec.
O Bjelorusiji kao savezniku Rusiji
Smatraju kako Lukašenko niti ima pravu moć, niti pristup kodovima za nuklearno oružje, iako ne bi oklijevao upotrijebiti ga.
"Kada govorimo o Bjelorusiji, ona je apsolutni saveznik Rusije. Bolje rečeno, ona je u savezničkim kliještima. Lukašenko bez Putina ne bi preživio niti tjedan dana. Razmještanje taktičkog nuklearnog oružja je više politički pritisak na Zapad nego što ima neke razloge i svrhe", rekao je Ogorec.
"Neće on imati nikad niti dio kontrole nad tim oružjem, kontrola će biti potpuno u ruskim rukama. Bjelorusija je potpuni vazal. Problem Bjelorusije su partizanski pokreti i aktivnosti kojima je usporena ruska agresija. Lukašenko treba birati hoće li otići sada ili uskoro", nadovezao se Akrap.
Akrap je dodao kako uopće ne treba sumnjati u nastavak poljske vojne pomoći Ukrajini.
"Poljska ima svoja iskustva s Rusijom i uopće ne treba razmišljati o tome hoće li Poljska davati snažnu potporu ukrajinskom približavanju NATO savezu. Rusija se počela snažno oslanjati na Iran. Omogućila mu je da ubrza postupak proizvodnje nuklearnog oružja. Budite sigurni da će Izrael znati naći način kako reagirati na te stvari", nastavio je, prenosi HRT.
Ogorec kaže da vrijeme radi i za jedne i za druge. "Ukrajinci će dobivati sve bolje i sve kvalitetnije oružje, onda u tom segmentu vrijeme radi za njih. Što se Rusije tiče, kako Ukrajina napreduje i gubi svoje potencijale, tako oni očekuju da će se Zapad zamoriti od pomaganja Ukrajini", rekao je Ogorec.
Rusi su spremni na sve
"Što se tiče samih zrakoplova, oni su samo alat u svemu ovome. Nisam siguran da bi taj alat Ukrajincima išta značio. Da bi vi osposobili posade zrakoplove, trebate godinu do dvije dana najmanje. Jedina opcija bi bila da ako bi Zapad sada dao zrakoplove Ukrajini, u njima bi morali sjediti zapadni piloti, a na aerodromima zapadno osoblje. To bi imalo sasvim drugačiju konotaciju", otkrio je.
Naglasio je kako postoje prilično agresivni tonovi u Poljskoj i nekim baltičim zemljama koji pozivaju na direktno uključenje zapadnih vojnih formacija.
"U svakom sukobu uvijek postoji mogućnost eskalacije. Vidimo čudne, čak i opasne tonove iz Poljske i nekih pribaltičkih zemalja gdje se traži da se aktiviraju njihovi vojni efektivi u ukrajinskom ratu. Ako bi se poljske i pribaltičke snage vojno uključile, to bi značilo početak trećeg svjetskog rata", nastavio je.
Ogorec je upozorio kako se ne smije zaboraviti da su Rusi spremni na sve, što su dokazali rušenjem brane Kahovka. "Hoće li drugi potez biti dizanje u zrak nuklearke Zaporižja, koja bi kontaminirala cijelu Ukrajinu, ne treba se igrati s takvim stvarima, zaključio je Ogorec.
Akrap je istaknuo kako ne vjeruje u direktni sukob NATO-a i Rusije. "Zna se koja je točka za prelazak praga strpljivosti i tolerancije NATO saveza. Ona je definirana člankom 4 i člankom 5 povelje NATO saveza. Sumnjam da će uopće doći do te situacije, jer rat s NATO savezom Rusija ne može dobiti. Ova vježba Air Defender 23 praktički najveća vježba zračnih snaga u povijesti Europe koja pokazuje Rusiji ne samo obrambene nego i napadačke mogućnosti", otkrio je.
