Ukrajinska protuofenziva ne ide kako se zamišljalo da će ići. Brojni su se strani mediji posljednjih dana raspisali o tome pa se propitkuje hoće li zbog nešto slabijeg napretka Ukrajina izgubiti podršku.
Geopolitički analitičar Denis Avdagić u razgovoru za Net.hr ističe da je ključni problem oko toga očekivanje. "Bilo je jako puno očekivanja da će to izgledati kao neki prethodni veći pomaci po pitanju povratka agresijom zauzetog teritorija, međutim ne treba ovu stvar još uvijek zatvoriti. Protuofenziva je u trajanju, ona ima određene rezultate, a ocjena o tome koliko su ti rezultati dovoljni je sad nešto već drugo“, rekao je.
"Tu imamo dvije kategorije zapadnih zemalja koje su pružile financijsku, pa možemo reći i vojnu pomoć u smislu opreme Ukrajini i taj nekakav pritisak koji se stalno stvara diljem zapadnih zemalja. Prvenstveno možemo reći SAD-a, s obzirom da su oni ključni donatori koji dominantno osiguravaju funkcioniranje Ukrajine kao države u financijskom i u vojnom smislu, jer oni nažalost imaju jako uništene kapacitete u svakom mogućem smislu“, kaže.
POGLEDAJTE VIDEO: Hoće li Ukrajina ponovo biti mjesto nuklearne katastrofe?
"Druga priča su naravno po pitanju ukrajinske javnosti i onoga što oni očekuju, no ne mislim da tu ima nekakvih većih problema“, dodaje.
Na pitanje hoće li možda zbog loše protuofenzive Zapad uskratiti pomoć Ukrajini, Avdagić kaže da to nije jednostavno pitanje. "Svi očekuju da je to A ili B priča, a nije baš toliko jednostavna. U ovom trenutku, deklarativno su na čitavom Zapadu ponovili da jasno stoje iza Ukrajine i njihove opstojnosti, iza njihove borbe koja je doista impresivna s obzirom da se bore protiv daleko nadmoćnijeg neprijatelja i možemo reći u tom smislu uspijevaju“, kaže.
Neke poruke treba sagledavati u smislu predizbornih kampanja. „Dat ću jedan konkretan primjer – bilo je puno onih koji su govorili kada dođe do promjene vlasti u Italiji, tamo se sve mijenja. I što se dogodilo? Premijerka Meloni je čvrsto stala uz Ukrajinu i ponovila je više puta i pokazala je djelovanjem Vlade da je to daleko od istine“, rekao je.
Dnevna politika SAD-a
Osvrnuo se i na pojedine analize da bi fijasko ukrajinske protuofenzive mogao naškoditi američkom predsjedniku Bidenu. "To trebamo shvatiti kao nekakvu dnevno-političku tematiku u SAD-u. Ako promatramo vojnu pomoć koju je SAD pružio Ukrajini, i stavimo to u nekakvim razmjerima recimo rata u Afganistanu, ovo je minorno“, kaže.
Stvari treba staviti u nekakav širi okvir da bi se malo bolje shvatilo kako to izgleda. „Dnevna politika je uvijek svugdje napeta, možemo to pogledati u Hrvatskoj pa nam je onda jasna. Nije bitno koja je tema, bitno je da imate one koji oponiraju vladajućima u bilo kojem smislu i to je danas nekakav realitet, to je prešlo na daleko žešću razinu nego što je bilo ikada prije zahvaljujući što društvenim mrežama, što želji ljudi da dobiju što kraću moguću informaciju, a onda ona kao takva mora biti što je moguće žešća, jasnija, oponentnija, itd“, govori.
Velika većina zemalja želi da rat završi što prije, osim, kako kaže, možda jedino onih zemalja koje direktno profitiraju od rata. "Možete baciti pogled na to koliko je porastao njemački izvoz u Kirgistan i možete zamisliti gdje ta roba završava. To je jedna od zemalja koja misli da je njima ovo jako oportun moment. Možemo govoriti o Iranu koji se postavio u nekakvu posve drugačiju poziciju s Rusijom, oni su sada njima jedan od ključnih dobavljača vojne opreme i sigurno im ne ide u korist da taj rat završi brzo. Tu je i Kina, možemo se pitati što je njima u interesu. S jedne strane slabljenje Rusije njih dovodi u dominantnu globalnu poziciju, s druge strane vidimo da je kod njih krenula deflacija. Sve se to da povezati“, govori.
"Oni koji misle da je pitanje rata odnosno zapadnjačkih sankcija i pomoći koje se šalju Ukrajini razlog zašto mi danas imamo inflaciju, su vrlo vjerojatno u krivu. Rat kao takav, pogotovo onaj u koji je uključena velika sila poput Rusije koja je i energetski dobavljač, koja može kontrolirati i uskraćivati svoje energente, bi onako i ovako prouzročio inflaciju, pitanje samo kojih razmjera“, kaže Avdagić.
"S druge strane, Europa se, koja je bila u najvećem problemu, jako brzo i dobro snašla i u tom pogledu. Europska politika dobro balansira u čitavoj ovoj situaciji, nije bilo nikakvih naprasitih odluka. Dobro se vagalo što se čini, pa i oko pomoći možemo reći. Nije ona uslijedila odmah od strane čitavog zapada prvih dana ili prvih tjedana. Puno se vagalo, sjetimo se samo koliko je Njemačka vagala da li i što poslati i koliko je tu bilo pritisaka“, rekao je.
"Bojim se da smo svi mi često žrtve analiza koje su vrlo površne i ne bih rekao da je to korektno prema širem čitateljstvu, jer stvari nikada nisu jednostavne i ne možete na kraju analitiku svesti na ono što je postala dnevna politika“, rekao je Denis Avdagić u razgovoru za Net.hr.